Nevladine organizacije, građanske aktivistkinje i aktivisti apeluju da se razriješe članovi Savjeta Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ koji su, suprotno Zakonu o spomen-obilježjima, donijeli odluku o promjeni naziva te ustanove u „Biblioteka Marko Miljanov“. Budući da je sjednica Skupštine Glavnog grada sazvana za 29. jul i da je inicijativa za razrješenje članova Savjeta, koju je podnijela Stranka evropskog progresa, već uvrštena u dnevni red, oni pozivaju odbornice i odbornike da glasaju za njihovo razrješenje.
“Očekujemo da na njihovo mjesto budu imenovane ugledne osobe koje ispunjavaju propisane uslove, od kojih se, kao članova savjeta javnih kulturnih ustanova, očekuje da svojim djelovanjem štite antifašističke i ustavne vrijednosti Crne Gore”, kaže se u saopštenju NVO sektora.
Članovi Savjeta Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, podsjećaju, donijeli su 3. jula odluku o promjeni naziva te ustanove bez sprovođenja procedure propisane Zakonom o spomen-obilježjima.
“Prema tom zakonu, naziv javne ustanove kojim se čuva uspomena na istaknutu ličnost smatra se spomen-obilježjem, a promjena njegovog naziva zahtijeva sprovođenje procedure predviđene Programom podizanja spomen-obilježja, koji donosi Skupština Glavnog grada uz prethodnu saglasnost Ministarstva kulture i medija (čl. 2 i 8). Promjena naziva Biblioteke ne može se izvršiti isključivo na osnovu odluke Savjeta, već samo uz poštovanje postupka propisanog Zakonom o spomen-obilježjima. Ovlašćenja iz Statuta Biblioteke ne mogu biti osnov za zaobilaženje zakonske procedure”, dodaju iz civilnog sektora.
Kako kažu, iako maskirana u odavanje dodatne počasti Marku Miljanovu, postojeći Savjet je ovom odlukom iz javnog prostora pokušao da eliminiše sjećanje na Radosava Ljumovića i antifašističko nasljeđe koje je on predstavljao.
43“Ime Marka Miljanova već nose osnovne škole u Podgorici i Bijelom Polju, kao i ulice u Podgorici, Nikšiću, Žabljaku i Mojkovcu. U centru Podgorice nalazi se njegov spomenik, u Beranama njegova bista, a u Kučima mu je posvećen muzej koji čuva uspomenu na njegov život i djelo. Sa druge strane, koliko nam je poznato, po Radosavu Ljumoviću, avangardnom intelektualcu, pjesniku, novinaru i španskom borcu, u Crnoj Gori se samo zove Narodna biblioteka u Podgorici. Biblioteka taj naziv nosi od 1959. godine, i on se smatrao opšteprihvaćenim. Nikada javno nije osporen”, navode oni.
Za odluku o promjeni naziva glasali su Novica Đurić, Emilo Labudović i Bećir Vuković, podsjećaju iz civilnog sektora.
“Đurić i Labudović bili su promoteri ratno-huškačke propagande tokom napada JNA na Dubrovnik. Vuković godinama javno veliča četnički pokret, negira crnogorsku naciju i relativizuje antifašističko nasljeđe. Zbog veoma kontroverzne dodjele Trinaestojulske nagrade, koja je njemu dodijeljena prošle godine, vode se i parnični postupak i izviđaj zbog sumnje u falsifikovanje podataka o objavljivanju knjige „Kuće beskućnika“, za koju je dobio to najveće državno priznanje, uz doživotnu mjesečnu novčanu naknadu”, podsjećaju.
Statut Biblioteke, kako navode, propisuje da predsjednik i član Savjeta mogu biti razriješeni prije isteka mandata ako postupaju suprotno zakonu ili Statutu Biblioteke, odnosno ako ne štite javni interes (član 28).
“Smatramo da su članovi Savjeta koji su glasali za ovu odluku ispunili oba uslova za razrješenje jer su postupili i suprotno Zakonu o spomen-obilježjima, a i pokazali da ne štite javni interes. Dodatno smatramo da osobe koji ne drže do antifašizma ne bi smjele biti imenovanje za članove Savjeta jedne prosvetiteljske javne ustanove kakva je Biblioteka”, stoji u saopštenju.
Nezakonita odluka o preimenovanju, ističu, nije jedini razlog za preispitivanje rada Biblioteke i Savjeta.
“Fidelity Consulting objavio je frapantan podatak da je Biblioteka od izdavača „Nova knjiga“u 2025. godini knjige plaćala po prosječnoj cijeni od gotovo 100 eura, iako je prosječna cijena istih nabavki dvije godine ranije iznosila oko 12,5 eura. Nadležni organi treba hitno da ispitaju zakonitost tih javnih nabavki i utvrde eventualnu odgovornost. Očekujemo da Skupština Glavnog grada, glasanjem za razrješenje postojećeg Savjeta pokaže spremnost da zaštiti vladavinu prava, kao i kulturu sjećanja na borce protiv fašizma”, zaključuje se u saopštenju koje potpisuju Akcija za ljudska prava (Human Rights Action - HRA), Juventas, Prima, Prazan Prostor, Udruženje Štrpci – Protiv zaborava, Antifašisti Cetinja, Građanska inicijativa 21. Maj, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Centar za ženska prava (CŽP), Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), IPSO Facto, Institut za medije Crne Gore (IMCG),Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, Fidelity Consulting, te građanski aktivisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović, Paula Petričević, Milena Bešić, Mladen Ivanović i Aleksandar Dragićević.
