Nadležne gradske službe preduzele su odgovarajuće aktivnosti - preko mjesnih zajednica dostavili su formulare koje poljoprivrednici mogu da popune na licu mjesta, dok štetu mogu prijaviti i u zgradi Skupštine Glavnog grada.
“Tamo postoje formulari spremni. Oni komisiji za procjenu šteta podnose zahtjeve i na taj način ostvaruju pravo da izađe komisija, da izvrši procjenu, a i nama da omogući da znamo i procjenimo kolike su bile štete“, navodi Petar Nuculović, šef Službe za pomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada.
Komisija za procjenu štete već od ponedjeljka izlazi na teren, dodaje Nuculović – na građane apeluje da budu strpljivi. Kada je riječ o pomoći države oštećenim poljoprivrednicima, Nuculović podsjeća da je ranija nadoknada iznosila deset odsto od procijenjene vrijednosti štete a Vlada, kako kaže, razmatra da poveća iznos.
“Tako da poljoprivrednici mogu očekivati više od toga procenta, a koliki će biti procenat zavisi od sredstava koja se obezbijede. Nadam se da će svi imati razumijevanja, sa obzirom na to da znamo šta je sve poljoprivrednicima stradalo. Prema prvim izlascima sa terena stradali su poljoprivrednicima sijeno i štale, vinogradi, voćnjaci, stradala je mehanizacija. Šteta je strašno velika“, ističe Nuculović.
Svi poljoprivrednici koji imaju grla stoke na selima, ostali su bez sijena, bez štala, i bez bilo kakvih pašnjaka. Sve je izgorelo i u jako su nezgodnoj situaciji, kaže on. S obzirom na klimatske promjene i sve češće elementarne nepogode, za sve poljoprivrednike ima savjet.
“Da osiguraju svoje poljoprivredne proizvode, da im se vraća pedeset odsto od osiguranja. I opština učestvuje sa trideset odsto – to je, znači, osamdeset odsto. Da osiguraju svoju stoku i proizvodnju, to je jedini način ispravni“, poručuje Nuculović.
A kako zaštiti životinje na gazdinstvima u trenutku požara – nadležni su dali preporuke – prva je evakuacija životinja, ali ukoliko nije moguća, potrebno je odvezati ih i otvoriti kapije.
“Kada se radi o konjima, bitno je prilaziti im sa lijeve strane. U tom stadijumu panike bitno im je staviti neki povez oko očiju. Kada je riječ o živini, spašavanje je otežano, jer ona ima tendenciju da skače u vatru. Kod svinja postoji hijerarhija, pa je potrebno pustiti nerastovne tovne kategorije, a zatim se pobrinuti o nazimicama. Pse, koji se takođe drže na lancima ili u boksu, potrebno je pustiti na slobodu“, savjetuje dr Marija Radović iz Odsijeka za zdravlje životinja
Iz Odsijeka za veterinu poručuju da je cijela veterinarska služba Crne Gore na raspolaganju – podsjećaju da može doći do opekotina ili da životinje udišu ugljen monoksid, što bi im ugrozilo zdravlje. I iz Službe za pomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada svima koji su pretrpjeli štetu poručuju da ih mogu posjetiti, kako bi dobili savjete od stručnog tima.
