Samo snažan pritisak javnosti i medija na prvom mjestu može da doprinese da rad javnih funkcionera u Crnoj Gori bude transparentniji a samim tim i efektniji u pozitivnom smislu po društvo u cjelini. To je kazao sociolog Srđan Vukadinović, komentarišući podatke Centra za demokratsku tranziciju u vezi sa imovinskim kartonima javnih funkcionera za 2024. godinu.
1Analiza CDT-a je pokazala da od ukupno 170, čak 115 funkcionera nije dalo saglasnost Agenciji za sprečavanje korupcije za provjeru bankovnih računa, dok je samo 55 iskazalo spremnost na taj dodatni nivo finansijske transparentnosti. U sastavu 44. vlade Crne Gore, od 32 člana 2024. godine, 20 njih nije dozvolilo uvid u svoje bankovne račune, dok je njih 12 – odnosno svaki treći – prihvatilo ovu vrstu nadzora. Od 26 analiziranih tužilaca na najvišim funkcijama, 20 ih nije dalo saglasnost, a u sudstvu od 30 najviših funkcionera 21 je odbio da ASK-u otvori uvid u račune.
- Ovo je zaista porazan podatak. Ako čak dvije trećine funkcionera ima takav stav da ne dozvoljava uvid, to samo govori o nedostatku demokratije i transparentnosti u Crnoj Gori. Ti funkcioneri su u stvari dobra baza za koruptivne radnje, pranje novca i različite „crne rupe“ u finansijskom sektoru. Pojedinci koji nemaju što da kriju, kojima je životni stil uklopljen u okvire prihoda koje ostvaruju vjerujem da su u ovoj manjoj grupi, dok ostali kod kojih to nije slučaj ostavljaju veliki prostor za različite sumnje - kazao je Vukadinović.
Ovakvim ponašanjem se, kako navodi, urušava demokratski kapacitet crnogorskog društva a „opravdanje“ svog stava obrazlaže činjenicom da je većina aktuelnih javnih funkcionera na radne pozicije stigla bez iskustva, da očigledno kao društvo nijesmo sazreli za donošenje zakona kojim će se javni funkcioneri obavezati na prijavljivanje imovine te ističe da ne transparentnošću i evidentnim sklonostima ka koruptivnim radnjama umnogome urušavamo svoj demokratski kapacitet.
- Ljudi bez iskustva su se našli na visokim državničkim pozicijama i umjesto da daju dobar primjer, oni izazivaju još veće podozrenje javnosti u javne politike. Iako se većina u ovom slučaju poziva na zaštitu privatnosti smatram da to nije u redu - dodao je Vukadinović, navodeći Francusku kao pozitivan primjer zemlje u kojoj je ovo pitanje odavno pravno regulisano tako da ne postoji sukob interesa tokom obavljanja neke javne funkcije.
Prema njegovim riječima, problem u Crnoj Gori pored partijskog nepotizma koji je uzeo maha je, u značajnoj mjeri i odsustvo etičkih i moralnih vrijednosti među predstavnicima najviših državnih funkcija.
- Crna Gora je i dalje tradicionalno, plemensko društvo u kome su opstala „stara“ razmišljanja i načini ponašanja koji podrazumijevaju razna ukrivanja, naročito kada govorimo o imovnom stanju. Očigledno je neophodno donijeti zakonska rješenja koja će tu oblast učiniti transparentnijom i javne funkcionere obavezati na drugačija ponašanja - zaključio je Vukadinović.
On smatra da je u postojećim društvenim uslovima nerealno očekivati da će se donijeti zakoni koji će obezbijediti veću transparentnost rada i koji će kontrolisati sumnjive tokove novca i poslove.
Na pitanje kako od parlamentaraca možemo očekivati da napišu zakonska rješenja koja će ih obavezivati na nešto što je očigledno da ne žele da poštuju, programska direktorka CDT-a Milica Kovačević kaže da to pitanje „nažalost pogađa samu srž problema sa kojim se suočavamo“.
– To je iluzija da evropske integracije mogu uspješno napredovati bez stvarne političke volje i bez suštinskih reformi. Vesela priča o tome da ćemo do EU stići tako što nećemo raditi ništa, ili ćemo samo formalno usvajati zakone koji ostaju bez primjene – vodi ka fijasku - kazala je Kovačević.
Ona smatra da je održavanje zakonodavnih i institucionalnih aranžmana koji omogućavaju korupciju neodgovorno prema građanima i društvu, dok se, kako kaže, istovremeno govori o evropskim vrijednostima.
- Čak i u hipotetičkom scenariju u kojem Evropska komisija odluči da predloži zatvaranje pregovora, do članstva nas i dalje dijeli složen i politički zahtjevan proces: mišljenje Komisije, saglasnost Evropskog parlamenta, jednoglasna odluka Savjeta, i na kraju – ratifikacija Ugovora u parlamentima svih država članica - podsjetila je Kovačević.
Prema njenim riječima, u svakom od tih koraka postoji prostor za preispitivanje onoga što je urađeno – i onoga što nije.
- Politika zatvaranja poglavlja bez reformskog sadržaja je samo odlaganje problema, ne njihovo rješavanje. Odgovorna vlast mora da zna da politička volja EU nije dovoljna. Mi moramo pokazati da znamo da preuzmemo i ispunimo svoje obaveze. Sve ostalo je obmana građana i neodgovorno kockanje sa najvažnijom političkom šansom ove generacije - zaključila je Kovačević.
Podsjećamo, novi Zakon o sprečavanju korupcije, koji je usvojen prošle godine donosi promjenu koja se odnosi na ovlašćenja ASK koja više ne traži saglasnost već se ona podrazumijeva. Agencija sada ima zakonsko ovlašćenje da samostalno izvrši uvid u račune svih funkcionera koji su dužni da podnesu imovinske kartone.
