Integracija omladinskog rada u formalni obrazovni sistem održivo je i primjenjivo rješenje za jačanje otpornosti mladih na polarizaciju, jer taj pristup promoviše razvoj, inkluiziju i građansku participaciju kroz neformalno učenje, poručeno je sa događaja Otpornost mladih na društvenu polarizaciju, koji je organizovao Forum MNE.
Izvršna direktorica Foruma MNE Jelena Novićević pojasnila je da su rezultati istraživanja prvobitno planirani kao osnova za izradu politika i programa u oblasti prevencije nasilnog ekstremizma, ali da nalazi jasno ukazuju na potrebu da se ti podaci koriste i za unapređenje šireg spektra javnih politika, posebno u oblastima obrazovanja, omladinske politike, društvene kohezije i socijalne inkluzije, kao i za izradu novih strateških dokumenata.
Novićević je istakla da rezultati istraživanja nijesu jednostavni, ali da nose izuzetno važne poruke za društvo u cjelini. Značajan broj mladih ne vjeruje da se poštenje isplati, da se u školi cijene pravednost i iskrenost, niti da će neko reagovati u situacijama nepravde, diskriminacije ili nasilja.
„To znači da mladi veoma rano uče da vrijednosti o kojima govorimo nijesu iste kao one koje se u praksi nagrađuju“, naglasila je Novićević, dodajući da je u istraživanju snažno izražena i socijalna distanca, odnosno izbjegavanje druženja sa onima koji se doživljavaju kao „drugačiji“ po nacionalnosti, vjeri, porijeklu ili stavovima.
Posebno je ukazala na podatak da se ovi obrasci češće javljaju kod mladih koji već pokazuju neprihvatljiva ponašanja, što, kako je pojasnila, ne znači da će svi oni postati radikalizovani, već da se ranjivost prepoznaje mnogo ranije nego što društvo obično reaguje.
Novićević je naglasila da se polarizacija ne stvara u učionicama, već da se u njima samo reflektuje, dok njeni korijeni leže u širem društvenom okruženju u kojem se konflikti rješavaju etiketiranjem, složene teme svode na podjele „za“ i „protiv“, a odgovornost se rijetko preuzima. Škola ima izuzetno važnu ulogu, ali sama ne može odgovoriti na ove izazove.
“Tamo gdje postoji građansko obrazovanje omladinski rad i aktivno učešće mladih jačaju povjerenje, empatija i osjećaj odgovornosti. Jedan od dobrih pravaca koji istraživanje prepoznaje je integracija omladinskog rada u formalni obrazovni sistem kao održivo i primjenjivo rješenje za jačanje otpornosti mladih na polarizaciju“, kazala je ona.
Smatra da taj pristup omogućava povezivanje škola sa omladinskim servisima, organizacijama civilnog društva i drugim organizacijama uz zajednici, promovišući razvoj, inkluiziju i građansku participaciju kroz neformalno učenje.
„Razvijanje socijalnih vještina, omladinski rad, podstiče mlade sa suočavanje sa složenim društvenim izazovima. Zato snažno zagovaramo uvođenje omladinskog rada u školama, čija bi uloga bila da otvori prostor za razgovor, preozna rizike prije nego što postanu problemi i da mladima pruži podršku“, kazala je Novićević.
Načelnica Odsjeka za kontinuirani profesionalni razvoj, Zavod za školstvo Ljiljana Ivanović kazala je da rezultati istraživanja zabrinjavaju i opominju.
„No, uprkos tome, istraživanje treba da bude dragocjen resurs za dalje reformske korake“, poručila je Ivanović.
Podsjetila je da je škola mjesto koje priprema mlade, i prvo mjesto van porodičnog doma gdje se djeca susrijeću sa stvarnim i realnim životom.
„Utoliko je uloga škole važna. Osim znanja, škola razvija kognitivne, socio-emocionalne, i komunikacijske vještine i treba da postiče cjelokupni razvoj ličnosti učenika, njihovih stavova, vrijednosti i ponašanja. Bez vaspitne uloge škole koja je, priznaćemo svi, stavljena po strani, škola nastoji prenijeti određene vrijednosti i poželjne obrasce ponašanja na djecu i mlade“, navela je Ivanović.
Istakla je da istraživanje poručuje da škola mora biti mjesto koje će osnažiti kompetencije nastavnica i nastavnika, direktora i direktorica, stručnih saradnika i svih onih koji sa djecom rade.
„Škole mora uspostaviti bolju saradnju sa učenicima i nastavnicima, roditeljima ali i organizacijama u čiji rad su uključeniu mladi“, istakla je Ivanović.
Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori Corwin van Strien, kazao je da su izazovi koje polarizacija nosi sa sobom nešto sa čim se društva susreću svakodnevno. Posebno je ukazao na značaj onih koji su na prvoj liniji odbrane „stručnjaka iz oblasti socijalne zaštite, obrazovanja i omladinskog rada.
„Njihov svakodnevni angažman i ulaganje u mlade od suštinskog značaja za izgradnju snažnog i otpornog društva.“, poručio je van Strien.
Tokom predstavljanja nalaza istraživanja Društvene vrijednosti i otpornost mladih na polarizaciju u društvu, ekstremna i radikalna ponašanja, projektna menadžerka Foruma MNE Anđelija Lučić kazala je da je istraživanje sprovedeno u saradnji sa Zavodom za školstvo uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije, a da je obuhvatilo je više od 7.000 crnogorskih učenika i učenica uzrasta od 13. do 18 godina.
„Analiza stavova mladih ukazuje na značajnu prisutnost konzervativnih i tradicionalnih društvenih vrijednosti u njihovim socijalnim interakcijama. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi prilikom upoznavanja i druženja vode računa o nacionalnoj, vjerskoj i političkoj pripadnosti - za 37 odsto učenika i učenica važna je nacionalna pripadnost, a za 44 odsto vjerska pripadnost“, kazala je Lučić.
Ukazala je da je istraživanje pokazalo da je značajan broj mladih, u prosjeku oko 50 odsto: isključivo u mišljenju (svijet vide jednostrano, kroz suprotstavljene kategorije: „crno – bijelo“ „naši – njihovi“, „mi smo dobri, oni su zli“, „pravi vjernici protiv nevjernika“, „patriote protiv izdajnika“ itd.), kao i da su skloni odbacivanju dijaloga i kompromisa – polovina učenika i učenica veruje da su njihovi stavovi apsolutno ispravni i da su im „neprijatelji“ svi koji drugačije misle.
„Učenici i učenice idealizuju nasilje i ekstremne metode rješavanja problema, njih 46 odsto vjeruje da se problemi mogu riješiti isključivo nasiljem ili agresivnim djelovanjem“, rekla je Lučić.
Navela je da je istraživanje pokazalo da se uočava postojanje socijalne distance prema osobama koje su drugačije.
„Značajan broj mladih izbjegava da se druži sa osobama koje su drugačije od njih. Najviša socijalna distanca je prema osobama homoseksualnog opredjeljenja (72 odsto), prema osobama sa HIV-om (62 odsto), te prema osobama sa mentalnim poteškoćama (53 odsto)“, istakla je Lučić.
Prema njenim riječima, značajan broj učenika i učenica manifestuje socijalnu distancu prema osobama drugačijeg političkog opredjeljenja (38 odsto), prema osobama sa fizičkim invaliditetom (36,5 odsto) ili sa oštećenjem vida ili sluha (30 odsto), te u odnosu na osobe druge vjere i druge nacionalnosti (24 odsto).
„Oko 30 odsto mladih ima osjećaj odbačenosti i nepravde, smatraju da su oni ili grupa kojoj pripadaju žrtve društvenih nepravdi, diskriminacije ili represije. Polovina mladih nema dovoljno saosjećanja prema onima koji su u teškoj situaciji, koji su ugroženi, koji pate i sl.“, rekla je Lučić.
Ukazala je da je potrebno uvesti obrazovne programe koji jačaju demokratsku kulturu, medijsku pismenost i kritičko razmišljanje, uz aktivno učešće mladih u donošenju odluka. Važno je osnažiti sve koji rade sa mladima kako bi prepoznali rizike i podsticali toleranciju, povjerenje i zajedništvo.
„Integracija omladinskog rada u obrazovni sistem doprinosi inkluziji, građanskom učešću i jačanju otpornosti mladih na društvene izazove. Ključna je i izgradnja povjerenja u institucije kroz transparentnost, odgovornost i dosljednost, što stvara stabilno i inkluzivno društveno okruženje“, poručila je Lučić.
Programi prevencije društvene polarizacije i nasilnog ekstremizma treba da budu zasnovani na lokalnim potrebama, specifičnostima zajednice i stvarnim izazovima mladih. Integracija omladinskog rada u formalni obrazovni sistem predstavlja održivo rješenje za jačanje otpornosti mladih.
Događaj je organizovan u okviru projekta "(De)polarizovani mladi u Crnoj Gori" koji Forum MNE sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije.
