Novi dokumenti američkog Ministarstva pravde ukazuju na to da je Džefri Epstin godinama pokušavao da uspostavi kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim zvaničnicima Ruske Federacije, oslanjajući se na mrežu veza koju su činili Torbjorn Jagland, Ehud Barak i Sergej Beljakov.
U junu 2018. godine, nakon smrti ruskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama Vitalija Čurkina s kojim se ranije redovno sastajao u Njujorku i čijem je sinu Maksimu nudio pomoć pri zapošljavanju u firmi za upravljanje nekretninama, Epstin je pokušao da ostvari kontakt s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim.
U mejlu od 24. juna 2018. godine Epstin je norveškom političaru Torbjornu Jaglandu sugerisao da bi mogao prenijeti Putinu poruku kako Lavrov treba da dobije smjernice za razgovor s njim, ističući da je tu ulogu ranije imao Čurkin.
Jagland je odgovorio da planira sastanak s jednim od Lavrovljevih pomoćnika, kojem će prenijeti prijedlog. U narednoj poruci Epstin je naveo da je Čurkin, nakon njihovih razgovora, dobro razumio Donalda Trampa, dodajući da sagovornik mora imati osjećaj da iz susreta nešto dobija, uz napomenu da je, prema njegovim riječima, riječ o jednostavnom pristupu.
Objavljeni dokumenti dodatno proširuju ranija saznanja o Epstinovom interesovanju za regrutovanje manekenki iz Rusije i istočne Evrope, ali i otkrivaju da je paralelno pokušavao da se približi samom vrhu ruske vlasti. Prepiska pokazuje da je u više navrata nastojao da organizuje sastanak ili direktan razgovor s Putinom. Novi materijali obuhvataju i širu komunikaciju s međunarodnim političarima, uključujući ruske zvaničnike, što je otvorilo dodatne spekulacije o njegovim stvarnim namjerama.
Poljski premijer Donald Tusk je ove sedmice, na sjednici Vlade, najavio pokretanje istrage o mogućim Epstinovim vezama s ruskim obavještajnim strukturama. On je naveo da rastući broj informacija, indicija i komentara u međunarodnim medijima ukazuje na sumnju da je, kako je rekao, neviđeni pedofilski skandal djelimično bio suorganizovan od strane ruskih obavještajnih službi. Tusk je upozorio da je za bezbjednost Poljske izuzetno ozbiljna mogućnost da su te službe bile uključene, naglašavajući da bi to moglo značiti i postojanje kompromitujućeg materijala o brojnim savremenim političkim liderima.
Kremlj je odlučno odbacio navode da je Epstein djelovao kao ruski špijun. Portparol predsjednika Rusije Dmitrij Peskov ocijenio je da se teorije o Epsteinovoj povezanosti s ruskim obavještajnim službama mogu tumačiti na različite načine, ali ne i ozbiljno, pozvavši novinare da ne troše vrijeme na takve optužbe.
Analitičari koji su govorili za CNN upozorili su, međutim, da dostupni dokumenti prije ukazuju na Epstinovu ambiciju da se okruži uticajnim ličnostima i predstavi kao svojevrsni geopolitički posrednik, nego na postojanje konkretnih dokaza o njegovoj operativnoj ulozi.
Prepiska ne potvrđuje da je Epstin ikada zaista uspio da ostvari direktan kontakt s ruskim predsjednikom. U maju 2013. godine, prema dokumentima, Epstin je pisao bivšem izraelskom premijeru Ehudu Baraku da Jagland planira susret s Putinom u Sočiju 20. maja, te da je pitao da li bi Epstein bio spreman da se sastane s ruskim liderom kako bi objasnio načine na koje bi Rusija mogla strukturirati poslovne aranžmane radi podsticanja zapadnih investicija. U istoj poruci Epstin je naveo da Putina nikada nije sreo, ali da je smatrao važnim da Barak bude upoznat s tim.
Nekoliko dana kasnije, 14. maja 2013. godine, Jagland je u poruci Epstinu naveo da planira da Putinu prenese poruku prema kojoj bi mu Epstin mogao biti od koristi. Dodao je da ima prijatelja koji mu može pomoći da preduzme neophodne korake i potom ih upozna, te da će provjeriti da li je Putinu interesantno da se s Epsteinom sastane.
U odgovoru Epstin je ocijenio da se Putin nalazi u jedinstvenoj poziciji da ostvari nešto „zaista veliko“, uporedivši to s istorijskim značajem Sputnjika za svemirsku trku. Poručio je Jaglandu da Putinu može prenijeti da su njih dvojica bliski i da on savjetuje Bila Gejtsa, naglašavajući da je riječ o povjerljivoj informaciji. Dodao je da bi rado pristao na sastanak, ali isključivo uz dva do tri sata privatnog razgovora.
Dio Epstinove komunikacije s istaknutim ruskim ličnostima odvijao se u izuzetno osjetljivom periodu odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, nakon što je američka obavještajna zajednica optužila Moskvu za miješanje u predsjedničke izbore 2016. godine, na kojima je pobijedio Donald Tramp.
U junu 2018. godine Jagland je Epstinu pisao da se nada kako će odsjestiti u njegovoj rezidenciji u Parizu, nakon dolaska iz Moskve, gdje je planirao sastanke s Putinom, Lavrovom i tadašnjim premijerom Dmitrijem Medvedevim. Epstein mu je u odgovoru naveo da mu je žao što nije s njim kako bi imao priliku da upozna ruske zvaničnike.
Dokumenti takođe ukazuju na to da je Epstin održavao bliske odnose s najmanje jednim ruskim državljaninom povezanim s FSB-om, glavnom ruskom bezbjednosnom službom i nasljednicom KGB-a. U mejlu iz 2015. godine, upućenom milijarderu i venture kapitalisti Peteru Thielu, Epstin je Sergeja Beljakova — kojeg je ruska državna agencija TASS opisala kao diplomca Akademije FSB-a u Moskvi iz 1999. godine — označio kao svog veoma bliskog prijatelja.
Prepiska pokazuje da je Epstinu nudio upoznavanje s Beljakovim, koji je u tom periodu predvodio fondaciju Ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, instituciju zaduženu za organizaciju najveće ruske ekonomske konferencije.
Nakon učešća na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu 2015. godine, Ehud Barak je obavijestio Epstina da se sastao s više visokih ruskih zvaničnika, među kojima su bili ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, guvernerka Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, kao i čelnici nekoliko najvećih ruskih banaka.
