Nakon pet neuspjelih pokušaja da se formira Centralna izborna komisija (CIK), kandidati za predsjednika i članove tog tijela u šestom konkursu ulaze u proceduru u kojoj su unaprijed određeni kriterijumi i način bodovanja.
Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a usvojila je proceduru kojom je za ocjenjivanje kandidata predviđeno ukupno 50 bodova. Najveću težinu ima poznavanje izbornog zakonodavstva. Kandidat po tom osnovu može osvojiti do 15 bodova, a ocjenjivaće se poznavanje nacionalnih propisa, međunarodnih izbornih standarda i sposobnost primjene dobre izborne prakse u konkretnim situacijama. Time je upravo stručnost iz oblasti izbora postavljena kao najvažniji pojedinačni kriterijum. Slijede iskustvo u izbornim procesima i radu tijela koja su se bavila izborima, za šta je moguće dobiti do šest bodova.
Dodatno obrazovanje iz oblasti izbornog sistema nosi najviše pet bodova. U obzir će se uzimati, između ostalog, postdiplomske akademske kvalifikacije povezane sa izborima i izbornim pravom, kao i sertifikovani specijalistički programi iz izborne administracije i izbornih procesa. Kandidatima se boduju i naučni i stručni radovi, doprinos unapređenju izbornog sistema, saradnja sa međunarodnim organizacijama i učešće na stručnim obukama. Svaka od tih oblasti nosi manji broj bodova, ali u ukupnom zbiru može imati uticaj na konačni plasman.
Poseban dio procedure odnosi se na intervju. Za razgovor sa komisijom predviđeno je do pet bodova. Do tri boda mogu donijeti jasnoća izlaganja, argumentovanost i sposobnost obrazlaganja odluka, dok se do dva boda odnose na razumijevanje nezavisnosti, nepristrasnosti i integriteta funkcije, uključujući način reagovanja u situacijama pritiska, sukoba interesa i mogućeg nedopuštenog uticaja.
Kod izbora predsjednika CIK-a dodatno može biti vrednovana sposobnost rukovođenja kolegijalnim organom i predsjedavanja sjednicama. Komisija će zato praviti odvojene rang-liste za predsjednika i članove, dok će kandidat koji konkuriše za obje funkcije biti rangiran na obje liste. Konačni predlog treba da obuhvati jednog kandidata za predsjednika i četiri kandidata za članove CIK-a. Komisija ima pet članova, a predlog mora dobiti najmanje četiri glasa. Nakon toga dokument, zajedno sa obrazloženjem, ide nadležnom skupštinskom odboru.
Nova procedura dolazi nakon izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima su promijenjeni i uslovi za izbor članova budućeg CIK-a. Dodatna znanja, izborno iskustvo, saradnja sa institucijama i međunarodnim organizacijama više nijesu postavljeni kao obavezni uslovi, već kao elementi koji kandidatu mogu donijeti dodatne bodove. Formalni prag zato ostaje vezan za obrazovanje i radno iskustvo: kandidat mora imati biračko pravo, najmanje VII1 nivo kvalifikacije iz oblasti pravnih ili političkih nauka i najmanje deset godina iskustva u struci, od čega najmanje pet godina u oblastima povezanim sa izborima, izbornim sistemom, političkim sistemima, pravosuđem ili zaštitom ljudskih prava. Komisija je šesti javni konkurs raspisala 17. septembra.
Pred komisijom je sada zadatak da prvi put kroz novi model bodovanja dođe do liste kandidata koja će biti proslijeđena Skupštini. Nakon pet prethodnih neuspješnih postupaka, pažnja neće biti samo na tome ko će se prijaviti, već i na tome hoće li novi sistem omogućiti da se postupak konačno završi izborom kandidata.
Propalo pet konkursa
Prije aktuelnog šestog konkursa, pet postupaka za izbor predsjednika i članova CIK-a nije završeno formiranjem tog tijela. Prvi konkurs propao je jer jedini kandidat za predsjednika nije ispunio zakonske kriterijume.
Na drugom nije bilo kandidata koji su u potrebnoj mjeri zadovoljavali kriterijume, dok na trećem nijedan kandidat za člana CIK-a nije dostigao tada propisani prag od 50 bodova.
Četvrti je završen nakon što je Boško Nenezić ispunio uslov za predsjednika, ali nijedan kandidat za člana nije dosegao potrebni prag. Peti konkurs poništen je nakon što komisija nije obezbijedila potrebnu većinu za utvrđivanje predloga liste.
