Crnoj Gori je potreban intenzivniji rad i politička posvećenost kako bi u potpunosti ispunila sva završna mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, posebno u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, vizne politike, slobode medija i osnovnih prava.
To se navodi u novom neformalnom dokumentu (non-pejper) Evropske komisije (EK) koji se odnosi na napredak Crne Gore u poglavljima 23 - pravosuđe i osnovna prava i 24 - pravda, sloboda, bezbjednost, u koji Vijesti imaju uvid.
Crna Gora je prije godinu dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).
"Crna Gora je nastavila sa implementacijom završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, uz određene početne rezultate", piše u u non-pejperu.
U dokumentu je ocijenjeno da je ambiciozan vremenski okvir koji je Crna Gora predložila za privremeno zatvaranje ovih poglavlja do naredne godine.
U non-pejperu se, u oblasti pravosuđa, ukazuje na neke pozitivne početne rezultate, ali i na nedovoljnu implementaciju reformi - 22,1 odsto aktivnosti iz Akcionog plana Strategije reforme pravosuđa 2024-2027 u prošloj godini je potpuno sprovedeno, 58,4 odsto djelimično, a 19,5 odsto nije sprovedeno.
Navodi se da su, nakon intenzivne faze reformi tokom prošle godine, osnovni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada u velikoj mjeri usklađeni sa evropskim standardima.
"Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjet razvijaju novi sistem imenovanja, ocjenjivanja rada i napredovanja sudija i državnih tužilaca. Cilj ovog novog sistema je da se obezbijedi dosljednija i na zaslugama zasnovana ocjena u skladu sa evropskim standardima“, piše u non-pejperu.
Dodaje se da ti razvojni procesi u velikoj mjeri odgovaraju preporukama Evropske i Venecijanske komisije.
U non-pejperu se ističe da Crna Gora još nije sprovela pravne reforme koje bi dodatno osnažile nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta i da je posebno potrebno ukinuti članstva ministra pravde kao ex officio člana Sudskog savjeta.
Navodi se i da Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje treba uskladiti sa ključnim preporukama Venecijanske komisije u pogledu veće odgovornosti, jasnijih operativnih okvira, jače zaštite ličnih podataka i strategije za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima.
"Takođe, nedostaje poseban zakon o radnim pravima sudija, a nedostaci postojećih pravila o ocjenjivanju sudija i predsjednika sudova još nisu otklonjeni. Crna Gora mora dosljedno osigurati brzo imenovanje na visoke sudske pozicije, zasnovano na zaslugama i transparentnosti“, kaže se u non-pejperu.
Podsjeća se da trenutno u Sudskom savjetu postoji jedno upražnjeno mjesto, dok Tužilački savjet ima tri upražnjena mjesta.
"Skupština mora hitno i odlučno pristupiti imenovanju novih članova u oba Savjeta, bez odlaganja", poručuje se u non-pejperu.
U tom dokumentu je ukazano i na neadresirane preporuke Venecijanske komisije - Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu nije usklađen s preporukama o odgovornosti i zaštiti podataka, nedostatak zakona o pravima sudija (posebno o radu i penzionisanju), zastarjeli pravni okvir za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova.
Podsjeća se i na problem loših uslova rada i prostornih kapaciteta Sudskog i Tužilačkog savjeta.
EK je upozorila da pritisci i komentari visokih zvaničnika o radu pravosuđa, u visokoprofilnim slučajevima, podstiču nepovjerenje u sudstvo.
Oni su ukazali na niske plate, zbog čega sudijske i tužilačke pozicije nijesu popunjene, kao i na problem nedovoljnih resursa i ulaganja u ICT i infrastrukturu sudova, lošu organizacija sudske mreže i nedostatak finansijske nezavisnosti Centra za obuku u sudstvu.
U non-pejperu se podsjeća na nedostatak sudija u Ustavnom sudu, gdje ih je četiri od sedam, što smanjuje efikasnost.
Izvještajni period, kako se dodaje, obilježila je duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skupštine da jednostrano konstatuje da je sutkinja Ustavnog suda stekla uslov za penziju 17. decembra prošle godine.
"Ova odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom koja zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ova odluka izazvala je ozbiljnu krizu u parlamentu. Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu", navodi se u dokumentu.
Rad parlamenta je, kako se konstatuje, nastavljen sredinom marta, kada je postignut politički dogovor uz posredovanje EU, uključujući i traženje mišljenja Venecijanske komisije o odluci parlamenta.
Dodaje se da dodatno zabrinjava što je procedura parlamenta za izbor novog sudije Ustavnog suda nastavljena i nije zaustavljena do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije.
"Ostaće od suštinskog značaja da se mišljenje Venecijanske komisije u potpunosti primijeni i da se poštuju uslovi političkog sporazuma kako je dogovoreno između vlade (uključujući i parlamentarnu većinu) i opozicije", navodi se u dokumentu.
