Vremenski okvir koji je Crna Gora predložila za privremeno zatvaranje poglavlja 23 i 24 do 2026. godine objektivno je ambiciozan, piše u Non-pejperu Evropske komisije, u koji je Pobjeda imala uvid.
Navodi se da je Crna Gora nastavila da sprovodi završna mjerila uz određene početne rezultate, ali je potrebno dalje intenzivno zalaganje i politička posvećenost kako bi se u potpunosti ispunila sva završna mjerila, posebno u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, vizne politike, slobode medija i osnovnih prava.
Neki početni rezultati
Kada je riječ o Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava), u dokumentu se navodi da je Crna Gora počela sprovođenje izmijenjenog pravnog okvira koji je dao „neke početne pozitivne rezultate“.
Imenovanje predsjednice Vrhovnog suda ojačalo je legitimnost i stabilnost ključne institucije u pravosuđu, dok pravovremeno popunjavanje sudijskih i tužilačkih mjesta tek treba osigurati.
Navodi se da je u toku rad na pripremi novih izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu, Zakona o sudovima i Zakona o kaznenom postupku kako bi se odgovorilo na preporuke Evropske komisije i mišljenja Venecijanske komisije.
Ojačati nezavisnost savjeta
Sudski i Tužilački savjet razvijaju novi sistem ocjenjivanja rada i napredovanja sudija i tužilaca, a treba da osigura dosljedniju procjenu temeljenu na zaslugama u skladu s evropskim standardima. Ovi događaji su u skladu sa preporukama EK i Venecijanske komisije.
- Crna Gora još nije sprovela pravne reforme kako bi dodatno ojačala nezavisnost oba savjeta – piše u ovom dokumentu i dodaje se da je potrebno riješiti ukidanje ministra pravde kao člana Sudskog savjeta.
Navodi se da se novi ministar imenovan u avgustu 2024. (Bojan Božović) neformalno obavezao da će nastaviti praksu svog prethodnika da ne učestvuje na sjednicama Sudskog savjeta.
Istaknuto je da Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) još nije usklađen s ključnim preporukama Venecijanske komisije u vezi s povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, ojačanom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u neriješenim predmetima.
Pohvaljena je transparentnost i komunikacija Sudskog i Tužilačkog savjeta, koje olakšavaju javni pristup medijima i organizacijama civilnog društva svojim sjednicama, te redovno objavljuju odluke, zapisnike i izjave za medije. Istaknuto je da se mora pronaći trajno rješenja zbog neadekvatnih uslova rada dva savjeta.
Neprimjeren uticaj
EK je zabrinuta zbog slučajeva neprimjerenog javnog uticaja na savjete, te navodi da imaju uspostavljene mehanizme za prijave takvog uticaja, ali da tokom 2024. nije postojao nijedan zahtjev. EK smatra da se nezavisnost i nepristranost pravosuđa generalno poštuju, ali da postoje izazovi.
- Zainteresovane strane su prijavile slučajeve da visoki zvaničnici i političke ličnosti javno komentarišu aktuelne slučajeve visokog profila, što može doprinijeti podrivanju povjerenja javnosti u pravosuđe - navodi se u dokumentu.
Penzionisanje Đuranović jednostrano
Ovaj izvještajni period obilježila je duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke parlamenta da jednostrano proglasi penzionisanje Dragane Đuranović, sutkinje Ustavnog suda, 17. decembra 2024.
- Ta odluka nije bila u skladu s postupkom predviđenim Ustavom koji zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ta je odluka izazvala ozbiljnu krizu u Skupštini. To je izazvalo snažnu zabrinutost oko poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom – navodi se u Non-pejperu.
Podsjećaju da je rad parlamenta nastavljen sredinom marta, kada je postignut politički dogovor uz posredovanje EU, uključujući i traženje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Skupštine.
- Dodatna je zabrinutost da je postupak Skupštine za izbor novog sudije nastavljen i nije zaustavljen do ishoda mišljenja Venecijanske komisije – piše u ovom izvještaju EK.
Ističe se da je ključno da se mišljenje Venecijanske komisije u potpunosti sprovede i da se uslovi političkog sporazuma poštuju kako je dogovoreno između Vlade (uključujući parlamentarnu većinu) i opozicije.
- Kriza je nastala zbog nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog sukobljenih podzakonskih akata – piše u ovom dokumentu. Ističe se da je problem nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija kojim bi se ojačala pravna sigurnost i nezavisnost pravosuđa.
Fali sudija i tužilaca
Navodi se da je pravosudni sistem generalno efikasan, da se donose kvalitetne odluke i optužnice u razumnom roku.
- Pravovremeno popunjavanje sudijskih i tužilačkih mjesta je i dalje izazov, između ostalog i zbog niskih plata. Crna Gora mora hitno riješiti ovaj sistemski problem – piše u Non-pejperu.
Navodi se da su nedovoljni ljudski i fizički resursi i uslovi te da je i oprema neadekvatna.
- Stopa rješavanja predmeta u 2023. ostala je znatno ispod 100 posto, što znači da je tokom godine bilo više primljenih nego riješenih predmeta – piše u dokumentu.
U koštac sa ratnim zločinima
Crna Gora nastavlja da gradi vjerodostojan i održiv tempo u efikasnom istraživanju, kaznenom gonjenju i suđenju u slučajevima ratnih zločina, uključujući slučajeve na visokom nivou, u skladu s međunarodnim pravom i standardima.
Podsjeća se da je SDT pokrenulo je osam novih slučajeva, dok je 11 slučajeva iz prethodnih godina još u toku. Primljeno je sedam zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć (jedan iz Bosne i Hercegovine, dva iz Srbije, jedan s Kosova i tri iz Hrvatske), a poslato deset - jedan Srbiji, pet Bosni i Hercegovini i četiri Hrvatskoj.
Ističe se da su u februaru ove godine ponovo otvoreni predmeti Morinj, Bukovica i Kaluđerski Laz i Deportacija.
Diskriminacija izražena
Diskriminacija je i dalje prisutna u crnogorskom društvu, uglavnom zbog polarizacije. I dalje su najranjivije grupe Romi i Egipćani, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe, koje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Izmjene Krivičnog zakonika kojima se kriminalizuje rasizam i govor mržnje još nijesu dale rezultate u osiguravanju odgovarajućeg institucionalnog i policijskog praćenja.
Rodna ravnopravnost
Crna Gora još nije odgovorila na zaključne primjedbe Odbora UN-a za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW) iz maja 2024. o nedostatku kazni za nepoštovanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti, jedinog zakona koji pruža jasne i pravno obavezujuće zahtjeve za uključivanje roda u sve aspekte donošenja politika i provođenje rodne analize.
Savjet za prava djeteta ne radi
Iako je zakonodavni i institucionalni okvir o pravima djeteta uveliko usklađen s pravnom tekovinom EU i međunarodnim instrumentima za ljudska prava, izazovi u sprovođenju su i dalje prisutni, a nasilje nad djecom i dalje je razlog za ozbiljnu zabrinutost.
Rad Savjeta za prava djeteta mora da se poboljša jer se ne sastaje redovno i još nije podnio izvještaj Odboru.
Ugrožene grupe
Kada je riječ o pravima osoba sa invaliditetom, potrebni su dalji napori kako bi se osigurala potpuna usklađenost s pravnom tekovinom EU, a najvažnije u području pristupačnosti. Što se tiče promovisanja samostalnog života, Crna Gora je u decembru 2024. usvojila svoju prvu Strategiju deinstitucionalizacije 2025–2028. i akcioni plan.
Cilj strategije je da osigura dostojanstven i nezavisan život osoba s invaliditetom razvojem održivih usluga u zajednici, transformacijom stambenih ustanova, osnaživanjem korisnika za deinstitucionalizaciju i poboljšanjem međusektorske saradnje.
Sprovođenje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i dalje je izazov, a Crna Gora još nije podnijela svoj državni izvještaj, iako je rok bio decembar 2023. Nije usvojen ni nacrt zakona o jedinstvenoj procjeni invaliditeta, što je ključni korak u prelasku s medicinskog na model temeljen na ljudskim pravima. Nema ni zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a Nacionalno vijeće za prava osoba s invaliditetom još nije operativno.
Govor mržnje i politička retorika protiv LGBTIQ osoba i dalje izazivaju ozbiljnu zabrinutost. U 2024. godini Crna Gora je doživjela značajan pad na ILGA-Europe Rainbow karti, pala je s 12. mjesta (2023.) na 20. Tokom izvještajnog razdoblja nije bilo napretka u usklađivanju podzakonskih akata sa Zakonom o životnom partnerstvu istopolnih partnera iz 2020.
U decembru 2024. Vlada je odlučila da ne stavi na dnevni red Nacrt zakona o pravnom priznavanju pola samoodređenjem, iako je prošao sve potrebne korake unutar zakonodavnog procesa.
Nivo diskriminacije Roma i dalje je visok. Nije postignut napredak u sprovođenju Strategije za unapređenje statusa Roma i Egipćana u Crnoj Gori, niti u ispunjavanju obaveza iz Poznanske deklaracije i zaključka Seminara o Romima iz 2024. Te godine je prvi put u Crnoj Gori imenovan prevodilac za romski jezik.
Prava na državljanstvo EU
Kako bi se osigurala usklađenost s pravom EU, Crna Gora mora da se suzdrži od ponovnog razvoja sistema državljanstva za investitore, koji predstavlja rizike u pogledu sigurnosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala.
Skupština neefikasna, RTCG nezakonito funkcioniše
Efikasno sprovođenje novih Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama i Zakona o nacionalnom javnom emiteru (RTCG) otežano je kašnjenjima u transparentnim i na zaslugama utemeljenim imenovanjima članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU) i RTCG.
Neophodno je da Skupština hitno imenuje nove članove Savjeta AMU, kako bi se osiguralo funkcionisanje u punom kapacitetu, ali i nezavisnost.
Iako je postupak imenovanja generalnog direktora RTCG prethodno bio osporavan višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet je imenovao istu osobu na stalni mandat, što je postavilo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonskog postupka.
U novembru 2024. godine, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja tokom imenovanja generalnog direktora.
- S obzirom na važnost javnog emitera RTCG i njegovo zakonito funkcionisanje, ključno je da se ovaj slučaj brzo sudski riješi – poručeno je u Non-pejperu EK.
Navodi se da finansijsku održivost komercijalnih medija i dalje ograničava relativno mala publika i ograničeno tržište oglašavanja.
Zakonske odredbe koje regulišu transparentnost raspodjele javnih sredstava za medije tek treba da budu u potpunosti sprovedene. Piše i da je 2023. godine 56 odsto registrovanih medija i 64 odsto subjekata javnog sektora ispunilo zakonsku obavezu objavljivanja primljenih i dodijeljenih javnih sredstava medijima.
Ipak, i nakon donošenja novih zakona o medijima, i dalje postoji niz uticajnih onlajn medija koji ne objavljuju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama u Zakonu o medijima. Novi Zakon o medijima iz 2024. uveo je znatno povećanje državnog finansiranja sadržaja od javnog interesa, povećavajući Fond za pluralizam i raznolikost medija s 0,09 odsto na 0,2 odsto trenutnog budžeta, pa je time javno finansiranje postalo značajniji izvor prihoda za komercijalne medije.
Niske plate novinara
Granski kolektivni ugovor još nije potpisan, što radnicima u medijskoj industriji otežava ostvarivanje njihovih radnih prava ravnopravno s radnicima u drugim sektorima. Plate novinara i dalje su ispod nacionalnog prosjeka.
Vlasti pružaju generalno brz i efikasan institucionalni i policijski odgovor na nove slučajeve nasilja nad novinarima. U 2024. godini je riješeno 14 slučajeva, podignute su optužnice u dva i pokrenuti prekršajni postupci u tri slučaja. Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su tužilaštva klasifikovala kao kaznena djela. Većina slučajeva uključivala je uznemiravanje i onlajn prijetnje, a tri novinara su pod policijskom zaštitom.
Slučajevi verbalnih napada i uznemiravanja medija od strane javnih funkcionera i političkih partija se i dalje dešavaju. U posljednjih nekoliko godina nije bilo značajnijih slučajeva strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) protiv medijskih kuća ili novinara.
Borba protiv organizovanog kriminala
Borba protiv organizovanog kriminala zahtijeva odgovarajuće resurse i napore za rješavanje dugotrajnih postupaka. Treba uspostaviti solidnu evidenciju u oduzimanju i konačnom oduzimanju imovine, uključujući vjerodostojnu i dosljednu praksu pokretanja paralelnih finansijskih istraga u slučajevima organizovanog kriminala i pranja novca. Treba osigurati da su konačne osuđujuće presude za trgovinu drogom dosljedno popraćene odlukama o oduzimanju nezakonito stečene imovine.
U dokumentu se navodi da je Vlada usvojila novi Pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije. Jedna od ključnih inovacija je da će Specijalna jedinica (SPJ) dobiti status posebnog odjela odvojenog od Sektora za borbu protiv kriminala. Slijedeći preporuke EK, to će SPJ-u dati viši nivo autonomije jer je najjača operativna služba u bezbjednosnom sektoru i radi na najsloženijim slučajevima u nadležnosti SDT.
MUP da zapošljava po zaslugama
Istaknuto je da je 2024. parlament usvojio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje se odnose na zapošljavanje policijskih službenika.
- Priprema ovih izmjena sprovedena je bez javne rasprave i bez učestvovanja nevladinih organizacija, što je protivno preporukama Evropske komisije – piše u ovom dokumentu EK.
Nakon usvajanja ovih izmjena, MUP je pokrenuo kampanju zapošljavanja za 815 policijskih službenika (od kojih je 249 predviđeno za pridruživanje graničnoj policiji).
- Crna Gora mora osigurati da se tekuća kampanja zapošljavanja zasniva na zaslugama i da su na snazi proceduralne mjere zaštite od neprimjerenog političkog uplitanja u tijela za sprovođenje zakona – upozoravaju iz EK.
Pohvaljena je dobra saradnja sa CEPOL-om, Eurodžastom i Europolom, te aktivno učešće Crne Gore u operativnim akcijama.
U periodu od 1. marta 2024. do 28. februara 2025. Crna Gora bila je uključena u 20 novih slučajeva u Eurodžastu, a većina njih odnosila se na trgovinu drogom, organizovani kriminal, pranje novca i kaznena djela protiv života, tijela ili lične slobode.
- Crna Gora bila je uključena u jedan koordinacioni sastanak i nije učestvovala ni u jednom zajedničkom istražnom timu (JIT) – navodi se u dokumentu.
Uništiti cigarete
Carinska uprava je završila popis zaplijenjenih cigareta koje se trenutno nalaze u Slobodnoj zoni Luke Bar uz podršku Poreske i carinske uprave Ujedinjenog Kraljevstva.
- Crna Gora sada bi trebalo da brzo uništi zaplijenjene cigarete – piše u Non-pejperu.
Navodi se da je broj pravosnažnih osuđujućih presuda u slučajevima organizovanog kriminala u porastu, što ukazuje na proaktivnije i uspješnije istrage.
- Međutim, potrebno ga je dodatno poboljšati, posebno u područjima krijumčarenja cigareta, samostalnih kaznenih djela pranja novca i trgovine ljudima. Broj slučajeva zamrzavanja imovine i zapljene imovine neznatno se povećao, no rezultati u konačnoj zapljeni imovine i dalje su ograničeni i potrebno ih je ojačati – navodi se u ovom Non-pejperu.
Uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj zapljena ostao je nizak, piše EK i dodaje da Crna Gora treba da riješi problem nepotpunog zemljišnog katastra, što otežava provođenje finansijskih istraga i zapljenu imovine.
Trgovina ljudima, migracije i azil
Kada je riječ o trgovini ljudima, tokom 2024. godine, rezultati istraga i osuđujućih presuda za trgovinu ljudima nastavili su da se poboljšavaju. Uprava policije je podnijela tužilaštvima 16 prijava, što je rezultiralo s 14 optužnica (u 2023. godini ih je bilo šest).
Na inicijativu Vrhovnog suda i MUP-a, izrađen je informativni materijal o pristupu besplatnoj pravnoj pomoći na pet jezika i distribuiran svim relevantnim institucijama.
- Potreban je dalji napredak u pružanju smještaja, pomoći i podrške žrtvama – navodi se u ovom dokumentu.
Upravljanje legalnim i ilegalnim migracijama je zadovoljavajuće, a pravni okvir je uglavnom usklađen s pravnom tekovinom EU.
U oktobru 2024. crnogorska policija uspješno je razbila mrežu krijumčarenja migranata i uhapsila 13 krijumčara, koji su osumnjičeni da su dio kriminalne organizacije koja je u Crnu Goru prokrijumčarila 352 osobe iz Pakistana, Bangladeša, Nepala i Sirije.
- Crna Gora bi trebalo maksimalno da iskoristi operativne mogućnosti koje pružaju regionalne inicijative – piše u dokumentu.
Pravni okvir Crne Gore o azilu uveliko je usklađen s pravnom tekovinom EU.
Crna Gora je uspostavila vrlo dobru saradnju s Agencijom Evropske unije za azil (EUAA). Uprava za azil je nastavila da povećava kapacitete osoblja u 2024, međutim, tri upražnjena radna mjesta još nijesu popunjena. Smanjen je zaostatak u zahtjevima za azil, a malo je odluka drugostepeno poništeno, što znači da je bolji postupak odlučivanja.
Smanjen je i broj tražilaca azila tokom prošle godine, u prihvatnim centrima iznosio je 1.745, što predstavlja smanjenje u poređenju sa 2023. godinom (3.093).
- Crna Gora i dalje je regionalna zemlja koja je prihvatila najveći broj ukrajinskih državljana koji su pobjegli od ruske agresije, kako u apsolutnim brojkama tako i proporcionalno broju stanovnika – piše u ovom dokumentu.
Od januara 2025. godine, 8.300 ukrajinskih izbjeglica ima status privremene zaštite. Odluka o odobravanju privremene zaštite važi do marta 2026.
Crna Gora je zauzela proaktivan pristup u sprovođenju šengenskih zahtjeva, rješavajući međusobnu povezanost.
Sektor granične policije dosegao je 2024. godine najniži broj zaposlenih od svog osnivanja – 956 službenika, što predstavlja 63 odsto od 1.508 predviđenih radnih mjesta.
- U sklopu tekućeg zapošljavanja policijskih službenika, Crna Gora ima za cilj da zaposli 249 službenika za graničnu policiju – primijećeno je u dokumentu.
Navodi se da Crna Gora mora da dokaže da je sposobna da pravilno nadzire granice i da obezbijedi dovoljne granične kapacitete.
- Crna Gora napreduje ka ispunjavanju mjerila, što je ključni šengenski zahtjev, i trebalo bi da nastavi da se fokusira na jačanje svojih tehničkih i ljudskih resursa – piše u Non-pejperu.
