Istraga njujorškog lista se zasniva na presretnutim telefonskim razgovorima i porukama, intervjuima i detaljnoj analizi koja ukazuje na povezanost vojnih ambicija, finansija i spoljnopolitičkog pritiska.
U središtu mreže su dvojica bivših generala pod međunarodnim sankcijama, komandant elitnih jedinica bivšeg režima Suheil al Hasan i nekadašnji šef vojne obavještajne službe Kamal al Hasan.
Prema navodima lista, Suheil al Hasan, poznat pod nadimkom "Tigar", važi za jednog od najbrutalnijih komandanata, a opozicija ga optužuje za napade na civile.
Istraga ukazuje da Al Hasan iz Moskve odbija političko povlačenje i da je najskloniji oružanom otporu.
Od proljeća 2025. godine, poruke sa njegovog telefona ukazuju na formiranje tajne vojne strukture.
Njujorški list navodi da je evidentirao više od 168.000 boraca alavitske zajednice, od kojih je dio naoružan teškim i lakim naoružanjem.
Prema navodima američkog lista, Al Hasan je imao finansijsku podršku Ramija Mahlufa, uticajnog biznismena i rođaka Bašara al Asada, koji iz Moskve pokušava da se nametne kao politički lider alavitske zajednice.
Mahluf je, navodno, isplaćivao plate borcima u iznosima od 200 do 1.000 dolara mjesečno i predstavljao se kao zaštitnik te zajednice.
List ocjenjuje da savez Mahlufovog kapitala i vojnog iskustva Suheila al Hasana čini jezgro potencijalne "vojske iz sjenke" koja čeka slabost nove vlasti.
U porukama, Al Hasan se navodno obraća Mahlufu kao "vrhovnom komandantu".
Za razliku od njega, Kamal al Hasan se, prema navodima lista, više fokusirao na političko djelovanje u inostranstvu.
On stoji iza takozvane "Fondacije za razvoj zapadne Sirije", registrovane u Bejrutu, koja je pod humanitarnim okriljem pokušala da angažuje američke lobističke firme u cilju zagovaranja međunarodne zaštite alavitskih područja.
Ovakvi potezi, navodi Njujork tajms, više zabrinjavaju diplomate od samih planova pobune, jer bi mogli da otvore put ka ideji poluautonomne oblasti unutar Sirije. Istraga pominje i Gajasa Dalea, bivšeg komandanta elitne Četvrte divizije, koji je iz Libana učestvovao u logističkim operacijama i pokušajima krijumčarenja oružja, uključujući bespilotne letilice i rakete, u saradnji sa proiranskim milicijama.
Prema navodima lista, Iran je obezbijedio skloništa u Libanu i za bivše sirijske pilote optužene za ratne zločine, među kojima je i nekadašnji visoki oficir vazduhoplovstva Mohamed al Hasuri.
U takvom bezbjednosnom vakuumu, zaključuje list, čelnici bivšeg režima pokušavaju da iskoriste strahove manjina i preostale mreže moći.
Ipak, istraživanje ukazuje da alavitska zajednica nije jedinstvena u podršci tim planovima, kao i da su pokušaji obnove mreža ograničeni unutrašnjim podjelama i pojačanim regionalnim i međunarodnim nadzorom.
