U saveznoj vladi u Berlinu bili su više nego zadovoljni kad je u oktobru Njemačka izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti, a ministar vanjskih poslova Gido Vestervele tada je izjavio:
- Sada nam se pruža prilika da kažemo što mislimo prije nego što odluka bude donesena i da tako povećamo svoj uticaj, na primjer, u rješavanju regionalnih sukoba.
Dakle, od januara će i Njemačka učestvovati u pripremi važnih rezolucija u Vijeću sigurnosti. Njegov dnevni red uglavnom diktiraju aktualne krize i najveći uticaj ima pet stalnih članica s pravom veta – SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija. Može li u takvom okruženju Njemačka uopšte voditi nešto poput nacionalne politike? Teško, kaže njezin ambasador u Ujedinjenim nacijama Peter Vitig.
- U Vijeće sigurnosti ne ulazi se kao u novu vladu s vladinim programom. Dnevni red određuju krize i u prvom planu je očuvanje mira.
Istina, ima i tema kojima se Vijeće sigurnosti kontinuirano bavi. Njemačka namjerava da se, prije svega, angažuje oko očuvanja mira i mirovnih operacija. Angažovaće se i u borbi protiv terorizma i biće u odboru koji uvodi sankcije, kao što su ograničenja putovanja osumnjičenima za terorizam. Njemački ambasador Vitig zainteresvoan je i za sudbinu djece-vojnika.
- Postoji radna grupa koja se bavi zloupotrebom djece u sukobima, prije svega regrutovanjem djece-vojnika. Želimo posebno da se pozabavimo tim problemom.
Njemački cilj ostaje stalno mjesto u Vijeću sigurnosti, ali o reformi svjetske organizacije odlučuju sve 192 članice Generalne skupštine. Trenutno su slabi izgledi za to. Za stalno mjesto u Vijeću sigurnosti zainteresovanoi su i Indija, Brazil, Južnoafrička Republika i Nigerija.
