Njemačka bi već tokom naredne godine mogla uvesti obaveznu vojnu službu, ukoliko se pokaže da broj dobrovoljaca nije dovoljan da se ispune vojne obaveze prema NATO-u.
To je poručio ministar odbrane Boris Pistorijus, najavljujući mogući povratak regrutacije kroz tzv. „švedski model", koji kombinuje selektivnu obavezu sa dobrovoljnim služenjem vojnog roka.
Vojna obaveza u Njemačkoj ukinuta je 2011. godine, ali promijenjene bezbjednosne okolnosti, uključujući rat u Ukrajini i sve češće pozive NATO saveznika, ponovo su otvorile pitanje vraćanja obaveznog služenja.
"Naš model je u početku zasnovan na dobrovoljnoj prijavi. Ali ako se dogodi da budemo imali više slobodnih kapaciteta nego što ima dobrovoljaca, mogli bismo razmotriti prelazak na obavezan sistem. To je naš plan", kazao je Pistorijus u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Njemački kancelar Fridrih Merc, zajedno s koalicionim partnerima, već je dao zeleno svjetlo ovoj inicijativi, uz najavu da će zakon biti usvojen do kraja godine. Merc je nedavno izjavio da želi da od Bundesvera napravi „najmoćniju konvencionalnu vojsku na evropskom kontinentu“.
"Savezna vlada će obezbijediti sve potrebne finansijske resurse da Bundesver postane ono što naši saveznici očekuju – najjača konvencionalna vojska u Evropi. Ne samo da to očekuju, već to od nas i zahtijevaju", rekao je njemački kancelar.
Prema riječima ministra Pistorijusa, cilj je da Njemačka u dogledno vrijeme bude spremna da mobiliše ukupno 460.000 vojnika i rezervista, uključujući najmanje 200.000 aktivno angažovanih pripadnika oružanih snaga.
I dok Berlin postavlja ambiciozne ciljeve, mediji upozoravaju da bi prepreka mogla biti i hroničan problem s visokom stopom odustajanja mladih iz obrazovnog sistema, zbog čega se sumnja da će biti lako popuniti redove.
NATO je, prema pisanju lista Welt, pozvao Njemačku da značajno proširi svoje vojne kapacitete, a iz Brisela poručuju da se od jedne od vodećih ekonomskih sila Evrope očekuje više u pogledu bezbjednosti i kolektivne odbrane.
S druge strane, Moskva je više puta odbacila tvrdnje da ima namjeru da napadne zemlje članice NATO-a, ocijenivši takve spekulacije kao „besmislice“ i optužila Zapad da vještački podiže tenzije kako bi opravdao rast vojnih budžeta unutar Evropske unije.
