Uprkos percepciji u dijelu zapadnog Balkana, Vlada Njemačke ne podržava inicijativu "Otvoreni Balkan", potvrđeno je za politicki.ba iz više diplomatskih izvora u Berlinu i Briselu.
Nedavno saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Njemačke o tome da podržavaju "svaki vid regionalne suradnje na zapadnom Balkanu", prvenstveno je u Tirani interpretirano kao podrška asocijaciji u kojoj su Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora protiv su ovog projekta.
Ta regionalna inicijativa, koja se doskora zvala i "Mini SŠengen", u Berlinu se shvata kao klip u točkove Berlinskog procesa.
Riječ je o projektu koji su svojevremeno lansirali Velika Britanija i Njemačka. Cilj mu je da se region zapadnog Balkana što tješnje poveže, kako bi bio spremniji za uključenje u Evropsku uniju.
Dosadašnja kruna ove inicijative je ukidanje troškova rominga unutar šest država našeg regiona.
Na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji prošle godine, ministri unutrašnjih poslova i sigurnosti Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije potpisali su dogovor kojim se od ove godine unutar regiona može putovati samo s ličnim kartama.
Potpis je stavljen i na dogovore o ukidanju svih vancarinskih barijera, te prepreka za slobodnu razmjenu radne snage. No, od toga još uvijek nema ništa.
Dok se Berlinski proces i Evropska unija, koja ga svesrdno podržava i preko njega je spremna investirati milijarde eura, bore da se potpisano i provede, uvodi se "Otvoreni Balkan", projekat koji je puno manji od Berlinskog procesa.
A "Otvoreni Balkan" ne postoji u dokumentima EU.
"Važno da saradnja u regonu bude otvorena i da uključuje svih šest država zapadnog Balkana.
Podržavamo akcioni plan za zajedničko regionalno tržište koji je dogovorenna samitu Berlinskog procesa u novembru 2020. godine u Sofiji.
Svoje napore za realizaciju ovoga važnog plana ponovo su potvrdilii čelnici država i vlada šest država zapadnoga Balkana na zadnjem samitu Berlinskoga procesa koji je održan 5. jula na poziv savezne kancelarke.
Najhitniji zadatak jeu ovom trenutku da se zaključe pregovori u vezičetiri sporazumakojase odnose naslobodu kretanja putnika uz lične karte, na ulazak uzemlju, na slobodu kretanja i boravak državljana trećih zemalja, zatim o priznavanju odobrenja za radzadoktore, stomatologe i arhitekte kao i o priznavanju fakultetskih diploma, kako bi do samita EU- zapadni Balkan 6. oktobra bio postignut napredak", kaže ovaj visoki njemački diplomata za politicki.ba.
On u razgovoru za naš portal nastoji igrnorirati "Otvoreni Balkan".
Umjesto toga, skreće pažnju na diplomatske aktivnosti Njemačke, institucija EU, te Slovenije, koja do kraja godine predsjedava EU.
Samit 6. oktobra u Sloveniji, na kojem bi se trebali okupiti lideri EU i zapadnog Balkana, vide kao priliku da se obećano iz prošle godine realizira ove, kako je i potpisano.
Problem, međutim, pravi Srbija, koja ne prihvata učešće Kosova kao države.
A za zvaničnu Prištinu, to je minimum ispod kojeg ne žele ići.
Zanimljivo je da i u Briselu i u Berlinu razumiju, ali i podržavaju takav stav Vlade Kosova.
Srbija, međutim, svojim blokiranjem Kosova kao države, onemogućava provođenje dogovora o slobodnom putovanju regionom samo s biometrijskom ličnom kartom.
Zbog toga, Bosna i Hercegovina ne može ukinuti rigidni vizni režim s Kosovom. I obratno.
U Briselu su ljudi ne samo na Aleksandra Vučića, već i na Edija Ramu.
Njegovo koketiranje s velikodržavnim idejama izaziva sve više negativnosti, rečeno nam je u Briselu.
