Vrhovno državno tužilaštvo jeste izdalo obavezuće uputstvo u slučaju napada na novinare, međutim u praksi se susrela da je policija brzo i profesionalno odradila posao u identifikovanju i lociranju osobe koja je njoj prijetila smrću, a da je u daljem postupku naišla na tromost administracije, prvenstveno Osnovnog državnog tužilaštva, zbog toga što je nekome iz vlasti odgovaralo da se te prijetnje nastave pune dvije godine. To je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kazala glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić.
U Crnoj Gori se danas obilježava Dan novinara u znak sjećanja na 23. januar 1871.godine kada je na Cetinju izašao prvi broj lista ,,Crnogorac”.
Obilježava se Dan novinara i ove godine,kaže Nikolić, u ambijentu u kome se praktično nije ništa promijenilo, već se u odnosu na protekle godine, kako tvrdi, ambijent u kome rade novinari pogoršao.
Na jučerašnjoj konferenciji Instituta za medije i Sindikata za medije, podsjeća ona, mogao se čuti podatak da su prošle godine zabilježena 33 napada na novinare.
“Dočekujemo ovaj praznik u ambijentu u kome se bilježe prijetnje, naročito online prijetnje, bilježe se novi napadi na novinare, bilježe se politički pritisci na novinare i na medije i biljeźe se svojevrsni pritisci institucija, sa čim se nijesmo susretali često, u smislu neodgovaranja na upite novinara, takozvano ćutanje administracije i razne druge vrste disciplinovanja medija. Ono što vlast i institucije pokušavaju da postignu je tjeranje medija da se bave temama koje zapravo njima idu u prilog, a ne onim što je osnovna funkcija medija da budu promatrači i regulatori društva, posebno političara”, rekla je Nikolić.
Podsjeća da svaka prijetnja koju novinar dobije u Crnoj Gori ili regionu ide na ruku onome ko je na vlasti, pa mu ide i na ruku da se ne bavi tom prijetnjom, odnosno da taj novinar, kako kaže, ostane zastrašen a slučaj neriješen.
“Da li vlast u tom trenutku ima veze sa tim ili nema apsolutno nije važno, važno je da novinar ostane zastrašen. Da li je zastrašen nekim drugim povodom ili zaista te prijetnje podstiče vlast to je druga tema. Svaka vlast je spora kada suu pitanju prijetnje novinarima, ne samo naša nego praktično svuda na svijetu, rijetke su zemlje u kojima se ti slučajevi brzo rješavaju, čak i neka ubistva novinara dugo ostanu neriješena i rijetko se ko time ozbiljno bavi, uvijek u pozadini ima još nešto. Vrhovno državno tužilaštvo jeste donijelo obavezujuće uputstvo u slučaju napada na novinare, ali problem je iz mog iskustva i iz onoga sa čim sam se ja susretala u radu institucije, je apsolutna tromost administracije, u mom slučaju policija je jako brzo završila svoj dio posla, pronašla osobu koja joj je slala prijetnje smrću, iskomunicirala sa kolegama na međunarodnom nivou, obavila sve, ali je Osnovno državno tužilaštvo bilo to koje nije u tom trenutku ništa preduzimalo i znate kad su stvari pokrenule - onog trenutka kad sam jajavno reklada više neću ići ni u tužilaštvo, ni u policiju da dajem izjave, da rade šta god hoće”, istakla je Nikolić
Napredak Crne Gorena listi Reporteri bez granica zavisi, dodaje ona, od toga ko su izvjestioci, jer objektivnost izvještaja zavisi od toga ko izvještava, jer se Crna Gora, podsjeća ona, suočava sa brojnim izazovima, opasnostima i konkretnim problemima sa kojima se novinari suočavaju u toku svog rada.
“Tu su i formalne obaveze koje država ispunjava u smislu donošenja novih zakona, novih regulativa koje se pobrinu za ono što je Evropskoj uniji i međunarodnim partnerima najvažnije u našem poslu - pluralizam medija koji mora biti garantovan. Dešava se da nama pluralizam medija ne garantuje ni bezbjednost, ne garantuje ni to da će institucije odgovarati na naša pitanja, ne garantuje nam ni to da nas političari neće targetirati kao što jesu i u protekloj i svih prethodnih godina. Pluralizam medija je nešto što se formalno i u praksi garantuje i kroz određene dotacije države ka medijima, dominantno ka javnim servisima, a ono sa čim se mi susrećemo na terenu je nešto sasvim drugo”, zaključila je Nikolić.
