Oni, između ostalog, raspravljaju o izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.
Andrija Nikolić (DPS) kazao je kako ta stranka neće glasati za predložene izmjene.
"Faraonska ovlašćenja VDT-a i GST-a, bez jednako snažnih mehanizama odgovornosti i kontrole, nijesu nešto što treba afirmisati u demokratskom sistemu. Jer nezavisnost bez odgovornosti veoma lako može prerasti u nedodirljivost. A za dodatni oprez imamo i iskustvene razloge. Posljednjih godina nijesmo se uvijek mogli uvjeriti da formalna nezavisnost institucija znači i njihovu stvarnu samostalnost i nepristrasnost. Vidjeli smo određena postupanja, ali i nepostupanja tužilaštva, koja su u javnosti otvorila ozbiljna pitanja selektivnosti i različitih aršina", istakao je Nikolić.
Kako ističe, u takvim okolnostima odgovor države ne može biti – dajmo još više moći i vjerujmo da će ona uvijek biti korišćena pravilno.
"I ovo nije pitanje odnosa prema sadašnjem VDT-u Markoviću ili GST-u Novoviću. Mogu da razumijem da parlamentarna većina danas ima razloga da im vjeruje i da ih podržava. Ali danas su na tim funkcijama Marković i Novović, a sjutra će biti neki drugi ljudi. Zato treba sebi da postavite jednostavno pitanje - da li biste sva ova ovlašćenja mirno dali nekom budućem VDT-u ili GST-u u kojeg nemate povjerenje", upitao je on.
Predložene zakone, smatra Jasmin Ćorović (BS), ne treba posmatrati samo kroz prizmu ispunjavanja evropskih obaveza.
"Jer, građaninu nije dovoljno reći da je zakon usklađen sa evropskim standardima, već da li će tužilaštvo reagovati na korupciju, zloupotrebu funkcija, da li će se istrage voditi profesionalno i bez selektivnosti, te da li će isti standardi važiti za svakoga. To je standard kojem treba da težimo", kazao je Ćorović.
Osnovni je problem ko kontroliše vrhovnog i specijalnog tužioca, smatra Zoran Mikić (URA).
"Da li da im damo veće plate? Bili smo i bićemo za. Da im budu stvoreni uslovi? Sve ćemo da im damo. Ali ko ih kontroliše? Ministre Božoviću, znate li šta nam ti ljudi kažu kad ih pozovemo u Skupštinu? Kažu - nas niko ne može da kontroliše. Zamislite kad nam to kaže vrhovni tužilac. Oni uglavnom ne dolaze ovdje. Možda da predložimo amandman da im se da dodatak na platu kad dođu u Skupštinu", dodao je on.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je kako razumije zebnju i kritiku, ali da su izmjene zakona predložene jer su bitne zbog pregovaračkog poglavlja 23.
"Do 2020. rezultati SDT nijesu bili na nivou potrebnom za nastavak evropskog puta. Od 2020. dolazi do promjene zakona i u samom tužilaštvu. Ali, te izmjene su bile protivne mišljenju Venecijanske komisije. Formiran je Tužilački savjet, ali tada su i sami tužioci isticali da sud o njihovom radu daju advokati kao protivna strana u postupku. I ta preporuka Venecijanske komisije nije iščezla. I mi smo morali promijeniti zakone kako bismo odblokirali pregovarački proces", naglasio je Božović.
Vladislav Bojović (DNP) kazao je kako je jučerašnjim izglasavanjem izmjena Ustava formalizovana četvrta grana vlasti "koja postaje prva grana".
"Tim izmjenama ojačana je ustavna pozicija vrhovnog državnog tužioca koji ne ispunjava ono što su očekivali građani koji su željeli promjene. Vidimo da krivično ne odgovaraju oni koji su bili u vrhu bivše vlasti i brutalno opljačkali državu. Naravno da će tužilaštvo da utiče na oblikovanje političkih odnosa u Crnoj Gori, i prije i poslije izbora", kazao je Bojović.
Nemojmo se praviti da ne znamo kroz šta je Crna Gora prošla u proteklih 30 godina, kazao je Boris Bogdanović (Demokrate).
"U tih 30 godina su zakoni, kakvi god bili, imali dvije namjene. Prvo da se u njih zakunu, a kad se u njih zakunu da ih zgaze. Kad im je bila potrebna zakletva - zakoni na grudi. A kad im je trebala pljačka, kriminal i korupcija - onda zakon pod noge. Baš kao što su pokušali da zgaze one koji su se borili protiv kriminala. Sjetimo se samo Vanje Ćalović, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića", kazao je on.
Milan Knežević (DNP) kazao je kako mu djeluje da ni u većini ni u opiziciji nijesu zadovoljni ni jučerašnjim ustavnim izmjenama ni današnjih zakonima.
"Svi kažu - da sam se ja pitao ovo se ne bi donosilo. Pa ko se pitao? Ali, ja onda vidim čestitku Johana Satlera koji kaže da ste pokazali zrelost. Znači, dok vi tvrdite da nijeste srećni zbog ovoga, postoji čovjek koji sa strane posmatra kako sazrijevamo. Kao da smo mi u nekom plasteniku i on navidava temperaturu, navidava malo vode, pušta malo sunca i odlučuje jeste li zreli ili ne. Ali znate li šta izlazi iz toga? Frankenštajn", dodao je on.
Kazao je kako je usvajanjem jučerašnjih izmjena, ali i ukoliko budu podržane današnje, onemogućeno da Skupština kontroliše izbor VDT-a i kontrolu Tužilačkog i Sudskog savjeta.
"Što se toga tiče, Skupština više ne treba da postoji. Ovdje treba otvoriti neku igraonicu ili neki mini-bazen ili narodnu kuhinju, da ljudi imaju neku korist. Mi od juče ne treba da postojimo kao poslanici. Nama je Sergej Sekulović rekao da mi ovo glasamo iz straha", zaključio je on.
Ivan Vuković (DPS) kazao je kako se nastavlja praksa diletantskog bavljenja vrlo važnim temama i sistemskim zakonima.
"Ovo je druga sjednica u dva dana, mi već dva puta mijenjamo dnevni red, jer predložena zakonska rješenja po svoj prilici nijesu usaglašena sa Briselom. Tome je prethodila javna rasprava za koju se nadam da se više nikad neće ponoviti - došli su ljudi u sred avgusta u vrijeme odmora da daju doprinos kako bi ti ustavni amandmani bili bolji jer se Ustav ne mijenja svakog dana. I na kraju je Ustavni odbor rekao - hvala na interesovanju, ali nemamo vremena da o vašim sugestijama konsultujemo Brisel", kazao je Vuković.
