Brza reakcija Višeg državnog tužilaštva u slučaju govora mržnje revizora Miloša Ostojića je izuzetak, dok je slučaj sveštenika Srpske pravoslavne crkve Ognjena Femića u vezi kojeg je još prije dvadesetak dana „otvoren predmet“ povodom teksta na opskurnom portalu IN4S pod nazivom „Ujedinjenje ili ukrajinizacija“, pravilo koje ukazuje da Crna Gora nije društvo jednakih pred zakonom, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Nikočević.
Prethodnih dana crnogorska javnost je svjedočila promptnoj i adekvatnoj reakciji Višeg državnog tužilaštva koja je rezultirala privođenjem i određivanjem pritvora do 30 dana predsjedniku Revizorskog odbora Luke Bar Ostojića zbog širenja govora mržnje na društvenim mrežama. Sa druge strane, početkom aprila isto tužilaštvo je obavijestilo javnost da je „formiran predmet“ u slučaju jereja Femića koji je na IN4S-u objavio tekst pod naslovom „Ujedinjenje ili ukrajinizacija“.
Bez odgovora o Femiću
Tada je iz tužilaštva saopšteno da je „dat nalog Upravi policije da prikupi potrebne informacije kako bi se utvrdilo da li je u tom slučaju počinjeno krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“. U oba slučaja tužilaštvo je
reagovalo nakon što su ih mediji doveli u fokus javnosti. Međutim, dvadesetak dana kasnije, javnost i dalje ne zna što se dešava sa slučajem Femić.
Zamoljen da povuče paralelu u odgovoru sistema na ova dva slučaja, Nikočević kaže da je brza reakcija u slučaju revizora Ostojića primjer dobre i pravovremene reakcije tužilaštva.
– Tu vrijedi istaći i jasno distanciranje menadžmenta Luke Bar od njegovih izjava, a koje se u konačnici ogleda i u njegovoj smjeni. Međutim, mislim da poslije toliko slučajeva izražene mržnje na vjerskoj i etničkoj osnovi sada već možemo zaključiti da je brzo procesuiranje Ostojića izuzetak u odnosu na pristup koji stvara klimu nekažnjivosti za ta opasna nedjela. Na drugoj strani, slučaj sveštenika SPC-a Femića je pravilo koje ukazuje da Crna Gora nije društvo jednakih pred zakonom, pa čak i kada se radi o dvije osobe koje očigledno dolaze sa istog ideološkog spektra – navodi Nikočević.
Prema njegovom mišljenju, veoma snažna javna reakcija u slučaju Ostojića je značajno doprinijela različitom tretmanu ova dva slučaja.
– Nadam se da nadležne institucije i tužilaštvo znaju koju odgovornost imaju i da će i slučaj Femić doći na njihov dnevni red. Ostaje, naravno, i odgovornost medija, nevladinih organizacija, ombudsmana i građana da na ove slučajeve ne ćute i da reaguju, jer se očigledno samo odlučnom javnom osudom može skrenuti pažnja na očigledan govor mržnje i podstaknuti efektivno djelovanje institucija. Političke partije, kao predstavnici građana tu imaju posebnu odgovornost koju oni izgleda ne prepoznaju, o čemu svjedoči i, blago rečeno, nesrećna izjava funkcionera „Evrope sad“ Andreja Milovića o „dekontaminaciji“ Cetinja – kazao je Nikočević.
Znaju da nema kazne
Povodom rođendanske čestitke na portalu IN4S osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću prošle godine, koja je obilovala veličanjem zločina, iz HRA su tada za Pobjedu ocijenili da ona izaziva i podstiče mržnju po osnovu nacionalne pripadnosti, uz poruku da u toj organizaciji očekuju od državnog tužilaštva da reaguje u svakom takvom slučaju. Reakcija je, međutim, potpuno izostala.
Na pitanje kakvu to poruku šalje crnogorskoj javnosti, Nikočević kaže da je jasno da je tom čestitkom prekršen i Ustav, Krivični zakonik i Zakon o javnom redu i
miru. Kao i u brojnim ranijim slučajevima, glasna je tišina nadležnog tužilaštva, ali nažalost nije to nikakva novina, ocjenjuje on.
– Godinama unazad je govor mržnje buktio javnim prostorom u Crnoj Gori, a i ranije strukture u tužilaštvu su to ignorisale. Danas to, nažalost, uzima još više maha. Nekažnjavanjem ovakvih i sličnih primjera daje se pogonsko gorivo da se i neki drugi ponašaju slično, kad već znaju da možda neće biti kažnjeni – kazao je Nikočević.
On smatra da se time urušava multikulturalnost našeg društva, a nedavno objavljeno istraživanje CGO-a ukazuje i na podijeljenost građana i građanki oko postojanja diskriminacije po osnovu vjerske pripadnosti – 48,4% njih smatra da postoji takva vrsta diskriminacije, što mora biti alarm za sve da se konačno institucije i donosioci odluka trgnu i da ne dozvole da građani Crne Gore klize ka međusobnoj netrpeljivosti i mržnji.
Gotovo 15 godina se sa internet adrese IN4S besprizorno šire govor mržnje i dezinformacije, slave i veličaju ratni zločini i zločinci, šire dezinformacije i posebno, od početka agresije na Ukrajinu, ruska propaganda. Pored toga, taj portal je potpuno van pravnog sistema, nije registrovan kao medij, a sa druge strane veoma uticajan s obzirom na njegovu čitanost.
Na pitanje da li je ovdje riječ o potpunoj nemoći države, ili nečemu drugom, s obzirom na činjenicu da nijedna vladajuća struktura u proteklih deceniju i po nije uradila ništa po tom pitanju, Nikočević ističe da CGO već duže vremena ukazuje na sadržaj koji se objavljuje na tom portalu.
– Osim što tu nema poštovanja Kodeksa novinara/ki Crne Gore, navedeni portal služi kao propagandna alatka u rukama političkih struktura za ostvarivanje uskih političkih agendi. Podsjetio bih da je CGO tokom dva talasa monitoringa komentara na portalima u martu 2021. godine, kao i u aprilu 2022. godine, analizirao 47.193 komentara, u okviru 1.240 tekstova na 11 portala u trajanju od 59 dana. Najviše kršenja člana 36, koji se odnose na govor mržnje, zabilježeno je upravo na portalu IN4S. Čuli smo i različite argumente od strane predstavnika ministarstva da ne postoje tehnički uslovi da se ograniči sadržaj tog portala – navodi Nikočević.
(Ne)registrovani govor mržnje
On ukazuje i na to da se jedan dio državnih preduzeća oglašava na IN4S koji nije ni evidentiran shodno crnogorskom zakonodavstvu, osim što širi govor mržnje i druge oblike neprimjerenog sadržaja prema brojnim akterima u Crnoj Gori, ali i rusku propagandu.
– Na primjer, u 2022. godini, samo po podacima koji su CGO-u dostupni, Elektroprivreda Crne Gore opredijelila je 7.986 eura za oglašavanje na IN4S, Morsko dobro 5.000 eura, a CEDIS 3.388 eura. CGO je ranije predlagao, a sada snažno podržava novo rješenje u nacrtu zakona o medijima, da se javni organi ne smiju oglašavati na neregistrovanim/neevidentiranim medijima, ali i smo dodatno i na poziciji da se javni organi ne smiju oglašavati u medijima koji krše Kodeks novinara – ističe Nikočević.
Iako IN4S nije registrovan kao medij u Crnoj Gori i da je to „nadležnim organima“ do sada služilo kao izgovor da ne procesuiraju mnogobrojne pritužbe i prigovore na njegov rad, javnosti je poznato da je jedan od osnivača te internet stranice i istoimene nevladine organizacije - IN4S, koju je Stejt department u svojim izvještajima označio dijelom mreže ruskog propagandnog sistema, rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović.
Božović već nedjeljama ignoriše pitanja Pobjede, da li je kao suvlasnik i osnivač IN4S-a saglasan sa stavovima sveštenika Femića. Upitan da ocijeni koliko činjenica da je rektor Univerzteta povezan sa ovakvom vrstom sadržaja, govori o tome u kakvom se stanju zapravo nalazi i sami visokoobrazovni sistem, Nikočević kaže da je dijagnoza sistema visokog obrazovanja u Crnoj Gori odavno postavljena.
– Terapija nije primjenjivana, a bojim se da je stanje i pogoršano sa posljednjim političkim promjenama. Mi sada prolazimo kroz vrlo turbulentne procese. Nijesam siguran koliko njihovu kompleksnost i posljedice po održivost građanskog bića prepoznaju mnogi, a samim tim ni da li to imaju u vidu kada podržavaju neke odluke ili subjekte. Na kritički orijentisanim pojedincima, organizacijama i medijima je da stalno ukazuju i preispituju loše prakse, i da vremenom pokušamo učiniti donosioce odluka odgovornim, ma gdje oni sjedjeli, prema javnosti i prema javnom interesu – zaključio je Nikočević.
