To piše Politico, pozivajući se na izvore upoznate s pripremama u Rejkjaviku.
Ovakav potez dolazi u trenutku pojačanog zamaha proširenja EU, dok Brisel razmatra modele dublje integracije Ukrajine, a Crna Gora napreduje u pregovaračkom procesu zatvaranjem novih poglavlja.
Iako je vladajuća koalicija ranije najavila referendum do 2027. godine, rok bi mogao biti ubrzan usljed geopolitičkih tenzija, uključujući odluku Vašingtona o uvođenju carina Islandu i izjave američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućoj aneksiji Grenlanda.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da se debata o proširenju mijenja i da je sve više riječ o bezbjednosti i stabilnosti u svijetu rastućih geopolitičkih podjela. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno je istakla da partnerstvo EU i Islanda donosi „stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.
Island je zahtjev za članstvo podnio 2009. godine, ali su pregovori zamrznuti 2013, a zemlja je 2015. povukla kandidaturu. U međuvremenu, geopolitičke okolnosti su se značajno promijenile. Island, koji nema vojsku, bezbjednost oslanja na članstvo u NATO-u i bilateralni sporazum sa SAD-om.
Iako ankete pokazuju rast podrške članstvu, prepreke i dalje postoje – prije svega pitanje ribolova, koje je i ranije bilo kamen spoticanja u pregovorima. Ipak, nakon Brexita, taj izazov bi mogao biti manje izražen.
Island je već dio Evropskog ekonomskog prostora i Šengena, te ima usklađen veliki dio zakonodavstva sa EU. Prije prekida pregovora zatvoreno je 11 od 33 poglavlja, što bi moglo omogućiti brži nastavak procesa.
“Ipak, i u slučaju pozitivnog ishoda referenduma, Island bi morao održati još jedno izjašnjavanje građana prije samog ulaska u EU”, piše Politico.
