Teško je utvrditi tačan momenat kada je postalo jasno da su protesti u subotu u Rusiji, tokom kojih su desetine hiljada ljudi, protežući se širom zemlje, pozvali na puštanje zatvorenog lidera opozicije Alekseja Navaljnog, postali nešto posebno.
Definitivno nije bilo nasilja pripisanog demonstrantima, pa čak i slučajnim prolaznicima, poput žene u Sankt Peterburgu koju je policajac u specijalnoj opremi ležerno šutnuo u stomak, ili namjernog ciljanja novinara. Takve su pojave nažalost uobičajene. Nijesu to čak ni ljudi koji su izlazili na protest u najnevjerovatnijim krajevima Rusije, poput Jakucka, gdje su temperature pale na minus 50 stepeni. Izuzetna hladnoća i zabačenost nijesu zaustavili Ruse da izraze svoje nezadovoljstvo.
Ne, ako je postojao jedan incident koji je nagovijestio značaj subotnjih protesta, to su vjerovatno bili snimci nereda policajaca u Moskvi koji su izgledali izgubljeno i dezorijentisano dok ih je gomila obasipala grudvama snijega. Ili možda još jedan video snimak mladića koji su tako žestoko jurišali na potpuno opremljenu policiju za sprečavanje nereda, da su policajci, koji očigledno nijesu očekivali da će naići na takav otpor, gotovo ustuknuli.
Ova djela prkosa i eskalacije – u prošlosti su ljudi osuđivani zbog bacanja plastičnih čaša i boca u pravcu policajaca – naglasila su koliko je duboko narodno nezadovoljstvo životom pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Ovi protesti, koje je sazvao zatvoreni lider opozicije i koji su pokrenuti protiv vladinih upozorenja, značajan su razvoj događaja. Nakon godina relativnog smirenja, Rusija je ponovo nemirna.
Privedeno oko 3.100 ljudi
Sudeći po odgovoru vlade, ona je svjesna postojanja problema. Kažnjavanje je dostiglo rekorde. U jednom od najvećih skupova demonstranata u posljednjih nekoliko decenija 27. jula 2019. godine privedeno je 1.373 ljudi. U subotu je privedeno oko 3.100. Povremeno je taj proces bio gotovo mehanički: u jednoj razmjeni uhvaćenoj na video snimku, demonstrant, shvativši da policajac želi samo da ispuni kvotu za hapšenje, ponudio se umjesto drugih – i uredno je priveden.
Mirni način tog hapšenja, daleko od onog uobičajenog u subotu, u kojem su se vidjeli mnogi ružni prikazi teške ruke policije, vratio se prethodnicima današnjih protestnih pokreta. Tokom djelovanja pokreta „Strategija 31“, nazvanog prema članu ruskog Ustava koji garantuje slobodu okupljanja, od 2009. do kraja 2011. godine, demonstranti su se okupljali u Moskvi posljednjeg dana svakog mjeseca koji je imao 31 dan. Iako ih vlasti nikada nijesu dozvolile, protesti su bili uredni i naglašeno legalistički.
Ova navika se zadržala. Prije održavanja protesta, demonstranti su tokom protekle decenije tražili dozvolu od vlasti. Neke od najvećih skupova poštene izbore krajem 2011. i 2012. sankcionisala je gradska vlada Moskve; takav je bio i protest „Digital Resistance“ u aprilu 2018. protiv vladinog pokušaja zabrane Telegrama, popularne aplikacije za razmjenu poruka.
Ne ovog puta. Ako, dopuštate ili ne, postoji rizik da ćete biti pretučeni, pritvoreni i primorani na apsurdne optužbe, zašto se zamarati papirologijom? Nedostatak centralne organizacije u subotu - umjesto da se ograniče na jedan centralni trg ili ulicu, gužva se kretala po gradovima i mjestima - značajna je karakteristika. Takođe otežava brojanje glava. Procjena broja demonstranata samo za Moskvu varira od 4.000 do 10 puta.
Antikorupcijski aktivizam
Nekoliko faktora dovelo je do ove tačke. Očigledan je sam Aleksej Navaljni. Decenija antikorupcijskog aktivizma davno ga je podigla na poziciju autoriteta među onima koji se protive predsjedniku. U vrijeme njegovog trovanja u avgustu, za koje je tvrdio da je sprovedeno po nalogu Putina, on je zapravo postao oličenje opozicije. Njegov hrabri povratak u Rusiju ovog mjeseca, znajući da će biti odmah uhapšen, donio mu je još priznanja. Da je hiljade ljudi širom zemlje prkosilo vladinom nalogu da ostanu kod kuće govori o snazi njegove žalbe.
Štaviše, dok je Navaljni bio u zatvoru prošle sedmice, zaposleni u njegovoj neprofitnoj organizaciji, Udruženju za borbu protiv korupcije, objavili su gotovo dvosatni video za koji se tvrdi da otkriva detalje raskošne vile na obali Crnog mora – u kompletu sa SPA centrom, hokejaškim klizalištem i kazino dvoranom – u vlasništvu Putina putem mreže posrednika. (Putin je negirao optužbe.)
Iako je teško znati kakav su efekat ova otkrića imala na proteste, neki su sugerisali da je video, koji je pogledan već više od sto miliona puta, odigrao ulogu u preokretanju ljudi širom zemlje, posebno u regijama za koje se obično ne smatra biti žarišta protestnih aktivnosti.
Otkrivena nemoć vlade
Ali protesti su proizašli i iz – i otkrili – nemoći vlade. Nezadovoljnim građanima ne nudi se ništa osim sirove teorije zavjere i sile. (Navaljni je često prikazan kao strani agent, uz tvrdnje da proteste finansira “Zapad”.) Ne postoji vizija budućnosti i malo napora u sadašnjosti za poboljšanje života ljudi, sada pogoršanih pandemijom.
Napominje se da državna propaganda propada na platformama na kojima pokušava da se izbori za glasove neopredijeljenih. U subotu je 10 puta više ljudi pratilo proteste na TV Rain, malom nezavisnom kanalu, od emisije uživo na Russia Today, mreži koju kontroliše vlada.
Možda će biti još protesta, kao što je obećao Leonid Volkov, bliski saveznik Navaljnog. Bilo bi glupo, međutim, misliti da će oni dovesti do značajnih političkih promjena ili ustupaka države. Ako išta drugo, kao i masovni protesti prije gotovo deset godina, oni će vjerovatno dovesti do još kriminalnih situacija i represivnijih zakona.
Ipak, važno je ono što se dogodilo u subotu. Akcija i prisila više nijesu dovoljni da obeshrabre Ruse da ne protestuju: Prema sociolozima koji su proučavali subotnje demonstracije, najmanje 42 odsto svih učesnika bili su prvi put demonstranti. Navaljni je očigledno imjao domet izvan svog dosadašnjeg kruga pristalica. Kremlj, u kojem je prostor za kompromise ograničen, vjerovatno će odgovoriti daljnjom eskalacijom.
Do čega bi to moglo da dovede, niko ne može da kaže. Ali jedno je sigurno: to nikome ne sluti na dobro.
