Izvršna direktorica CEMI-ja Ana Nenezić, kazala je da ne umanjujući i uvažavajući sva otvorena pitanja oko Zakona, smatra da drugim važnim temama treba posvetiti više pažnje.
- Temama poput, dodjele pomoći od 155 milion eura Montenegro airlinesu, spornosti novog Zakona o radu i setu spornih izbornih zakona i brojnih drugih odluka koje su donijete u odabranom trenutku, a koje su prošle gotovo bez ikakve društvene reakcije, treba posvetiti više pažnje - kazala je Nenezić agenciji Mina.
Govoreći o Crnoj Gori kao dijelu zajednice evropskih naroda, Nenezić smatra da je to pitanje koje treba da okupi crnogorski narod i koje nema alternativu.
Usmjeriti se ka pitanjima koja okupljaju narod
Kako je kazala, ni Zakon o slobodi vjeroispovijeti, ali ni druga otvorena pitanja nijesu razlog i ne smiju biti iskorišćeni kao alibi i opravdanje za zastoj u pregovaračkom procesu.
- Činjenica je da su pregovori sa EU poslednjih 18 mjeseci u zastoju i da nijesmo otvorili, ali ni zatvorili ni jedno jedino pregovaračko poglavlje - istakla je Nenezić.
Prema njenim riječima, formalno otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja nijesu jedini indikator uspjeha na tom putu, ali se Crna Gora u tom slučaju, ne može pohvaliti ni postignutim rezultatima.
- Ukoliko smo spremni realno sagledati situaciju, dovoljno je pročitati poslednje izvještaje Evropske komisije i Savjeta Evrope, posebno u oblasti vladavine prava i reforme pravosuđa, i zaključiti da međunarodna zajednica jako dobro vidi naše „usjehe“ ali i da dugo primjenjivana taktika simulacije reformi crnogorskih vlasti više ne prolazi - pojasnila je Nenezić.
Ona je navela da crnogorsko društvo snažno podržava EU intergaciju i to bi trebao da bude znak vlastima, “da se treba jače usmjeriti ka tom pitanju, koje okuplja crnogorski narod i iskoristiti pozitivne signale koji dolaze iz Brisela”.
Nenezić je objasnila da novu metodologiju treba sagledati kao novi zamajac i odluku Evropske komisije koja podržava integraciju Crne Gore i drugih država Zapadnog Balkana.
- Nova metodologija po svojoj sadržini, nije od značaja za tehnički dio pregovaračkog procesa Crne Gore, jer se dominantno fokusira na strukturu pregovaračkih poglavlja, grupisanje i olakšano otvaranje, a mi smo otvorili gotovo sva pregovaračka poglavlja - rekla je Nenezić.
U tom smislu, smatra ona, nova metodogogija je više odgovor EU na naučene lekcije iz pregovaračkog proces sa Crnom Gorom i Srbijom, koje, iako tehnički ispunjavaju postavljene uslove, ni nakon više godina pregovaračkog procesa nemaju mjerljive rezultate u ključnim oblastima.
- Iz tih iskustava uvidjelo se da Evropske komisija nema jasno postavljene mehanizme kojima može odgovoriti na takve situacije - kazala je Nenezić.
Prema njenim riječima, cilj nove metodologije jeste da snažno stimuliše one koji posvećeno rade, ali isto tako da efikasno ukaže i „kazni“ one koji se odluče na simulaciju reformi.
Novi pristup, kako je objasnila, pomaže da se ogoli odgovornost za nedostatak napretka ili sporost procesa, dok sa druge strane Brisel nudi više novca i jače investicije za uspešne reforme, i druge pogodnosti poput integrisanja države kandidata u pojedine oblasti EU prije samog pristupanja.
Nenezić je istakla da Crna Gora još uvijek nema jasnu poziciju u odnosu na ponudu Brisela da pregovore nastavi po novom modelu.
Ona smatra da je od pregovaračkog modela za Crnu Goru mnogo važnije pitanje političke volje i da je to ono na što treba staviti akcenat, jer bez jasno izražene političke volje nijedan model neće biti garancija mjerljivih rezultata.
- Iako smo u izbornoj godini koja pažnju svih političkih aktera skreće ka usko partijskim interesima, u cilju što boljeg izbornog rezulatata, pitanje EU integracija, kao ključni javni interes, posebno u postojećim političko društvenim okolnostima, mora biti prepoznato kao najvažnije, od strane svih političkih i društvenih aktera - poručila je Nenezić.
