O tome je govorio predsjednik Skupštine Opštine Bar Branislav Nenezić, koji je inicirao da u što skorijem periodu bude održana sjednica na kojoj će se odbornici i javnost upoznati sa Odlukom direktora Barske plovidbe vezano kupovinu feribota.
Nenezić je kazao kako je brod već 2009. godine bio spreman za rezanje.
"Da li iko u Barskoj plovidbi zna da je “AF Francesca”, tadašnja “Domiciana” još 1991. “izgubila klasu”, i da je tada poslat na rezanje, tačnije, prerezana je na pola i tada joj je u fabrici “Vizentini” dodatsrednji dio u dužini od 25 metara, kada dobija i današnju ukupnu dužinu sa 123 na 148m sa povećanjem kapaciteta na 2200 putnika i 700 vozila? U trajektu “AF Francesca” nalaze se motori GMT 420a (“Grande Motori Triesti”) koji se ne proizvode već punih 20 godina, a fabrika je sada u sklopu “Mitsubishi” korporacije čiji djelovi koštaju do pet puta više od tržišne vrijednosti. Za popravke ovog plovila se uglavnom koriste polovni rezervni djelovi uzeti sa brodova koji su poslati na “rezanje”, istakao je Nenezić.
Nakon kupovine 2009, kako je dodao, na trajektu su urađene mnoge dorade kako bi mogao da ispuniti zahtjeve tržišta, ali je sam brod zbog toga dobio na težini, dosta produžio vrijeme svojih putovanja i naravno podigao potrošnju.
"Prvu havariju doživio je 2011.godine pucanjem jednog od generator na jednom od motora. Taj kvar se desio, kao i svi naredni zbog činjenice da brod ne posjeduje automatsko praćenje rada motora, već taj posao obavljaju ljudi koji u makini znaju da provedu i do 24 sata koliko ponekad traju vožnje na relaciji Ankona-Drač. Nakon toga, 2013 godineotkazuje radilica na jednom od motora. Ono što je zanimljivo, da bi se tada izvadila radilica otkinuta je jedna od “garaža” jer je sama radilica teška 12 tona. Sad me interesuje, da li je neko od tehničkog osoblja “Barske plovidbe” prilikom pregleda broda utvrdio iako je itekako vidljivo da je brod i na tom mjestu “rezan”, upitao je on.
Nakon toga, na redovnom “viaggiu” 12.maja 2015 godinedesila se najveća havarija na ovom brodu, kada se zapalio jedan od motora, a nakon toga i cijela makina.
"Snimak ovog požara može se naći i na youtube kanalu, a o tome kako je tog dana bilo na tajektu“AF Francesca” najbolje je opisao jedan naš sunarodnik koji je toga dana bio u makini, kada se u postu na društvenim mrežama prisjetio na događaj od prije 8 godina “bukvalno smo gledali kroz staklo taj plamen , tačnije smrt pred očima jer gorivo, a posebno ta količina kada se zapali skoro je nemoguće da se ugasi, rekli su da sam ponavljao non stop kako neću svoje dijete nikada vidjeti, ni danas ne znam da objasnim kako je sve u stalo u momentu i kako smo uspjeli da napustimo makinu”, rekao je Nenezić.
Od tog dana, kako je on dalje naglasio, pa sve do 2019. godine “AF Francesa” skoro da i nije plovila, iste godine gubi klasu jer je iz bezbjednosnih razloga smanjen broj kabina koje se mogu koristiti i biva prodata u Tunis, ali na prvom “viaggiu” ka novoj luci stao je jedan od motora, odustalo se od kupovine i brod je vraćen.
"Od 2019. godine do dana današnjeg služio je kao “rezervni” brod koji ka albanskoj luci Drač plovio samo kada neki od ostalih trajekata nije u mogućnosti. Inače je poznat kao trajekt sa kojim niko ne želi da putuje pa čak i kada je primoran. Sada bih želio da postavim još par pitanja. Da li je tačno da brod nema “seveage system” već ima “orca” sistem za odvod tehničke vode sa broda tj nema “seveage tank”? Da li ste pri tehničkom pregledu utvrdili da li je rampa na brodu rađena, tj pojačana zbog velikog nagiba koji se stvara pri pristajanju i da li se ta rampa može spustiti na našem gatu? Da li je tačno da “AF Francesca” može ploviti samo na dizel, tj da ne može koristiti tešku naftu zbog nepostanja skrabera, čime su troškovi putovanja znatno veći nego kod ostalih na istoj relaciji", upitao je on.
Nenezić, nadalje, pita i da li je tačno da na četiri četvorokrevetne kabine dolazi jedan toalet.
"Da li je tačna informacija da bi za potrebe jednog puta na relaciji Bar-Bari bilo potrebno oko 17 tona nafte, cca 17000€? Kada na to dodamo manipulativne troškove obaveznog korišćenja remorkera , plaćanja veza i činjenicu da karta na relaciji Drač-Ankona košta 42€ i ako želimo biti konkurentni karta mora biti ista ili niža, da li ima ekonomske isplativosti za kupovinu ovog broda? I da li je rađena cost benefit analiza opravdanosti njegove kupovine, ako uzimajući sve ovo u obzir dolazimo do podatka, da je neophodno na svakom “viaggiu” imati najmanje 600 putnika, kako bi se pokrili osnovni troškovi bez troškova posade", dodao je.
