Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti:
"Svjedoci smo nemilosrdnih napada na FCJK i pripremanja terena za pokušaj njegovog gašenja. Kažemo pokušaj, jer nećemo dozvoliti nikome da razruši ono u šta je uložen trud i rad, za redovnu platu, ali često i van radnoga vremena, uz veliku volju i motiv, od vremena Instituta, pa do danas. Naše zalaganje prepoznato je ne samo kod nas, već i širom svijeta. Svjedoci smo podrške koja ovih dana dolazi Fakultetu i dekanu sa svih meridijana.
Minulih godina (a danas više nego ikad!) sudili su nam ljudi svih profila. Na osnovu čega? Internet je pun onih koji imaju da kažu nešto u vezi s Fakultetom. I nijesu to konstruktivne kritike, već uglavnom zluradi komentari onih koji nikada nijesu kročili na FCJK, niti su ispratili ijednu od naših promocija, okruglih stolova, naučnih skupova...
Taj dio neznavene javnosti, riješen da osuđuje, nikada se nije usudio da dođe niti na jedan događaj koji organizuje FCJK. Zato im ovom prilikom poručujemo da nas i dalje prate, i dalje ćemo raditi s istim elanom kao i dosad i organizovati kulturne događaje. Pozivamo ih da dođu, nek se usude, pa tek onda sude!
Dekane, onda neka ti sude!
Neka ti sude što si oformio radni tim ne gledajući partijsku, nacionalnu i vjersku pripadnost. Neka ti sude što je FCJK prepoznat u svijetu kao jezički i kulturni bastion Crne Gore. Neka ti sude što je crnogorski jezik dobio međunarodni kod. Neka ti sude što si nas štitio i dostojno obavljao s nama zadatke, sve timski i sve dobre volje – od recenzija, organizacije naučnih skupova, promocija, pa do fizičkih poslova na adaptaciji nove zgrade. Neka ti sude što si Adnan Čirgić – Crnogorac. Neka ti sude što si kao dekan upošljavao i one koji nijesu u svemu tvoji istomišljenici i što si uvijek dozvoljavao da se čuje i poštuje svačiji glas. Neka ti sude što si gledao interes Crne Gore jer je to interes svih nas.
Neka te osude na 200 godina nečega, za svako izdanje FCJK po jednu godinu, nečega. Dekane, mi znamo sve i izvini, moramo te i mi osuditi. Osuđujemo te što znamo da si lično pomagao, onda kada FCJK nije bio u prilici, svima koji su se obratili za pomoć. Osuđujemo te što si za nas uvijek imao razumijevanja i što su ti vrata uvijek bila otvorena za nas. Osuđujemo te, dekane, što si ugostio eminentne stručnjake na FCJK, što smo imali priliku da sarađujemo s evropskim i svjetskim institucijama. Osuđujemo te što nijesmo osjećali da si nam nadređeni i što si uvijek bio na čelu, ali ne kao onaj koji je ispred nas ostalih, već kao neko ko uvijek najviše tereta podnese da bi nama ostalima olakšao. Osuđujemo te što nas nijesi tjerao (čitaj ćerao) da pišemo i pričamo jotovano, što si nam uvijek i u svemu davao izbore. Ko je izmislio taj dublet i slobodu da sami biramo? Ti dekane? I za to te osuđujemo! Na kraju, osuđujemo te što si ne samo dozvolio, već i insistirao da budemo na „ti“.
Listu osuda bismo mogli proširiti, ali uvažavamo vrijeme svakog čitaoca koji čita ove osuđujuće činjenice. Dekane, mi osuđujemo službu nenastavnog osoblja na punu, bezrezervnu podršku tebi i FCJK. Možda nijesmo najbolji u pisanju tekstova, ali znamo kako se igra utakmica i postavlja živi zid. Možda ne umijemo da održimo predavanje, ali umijemo da kažemo što mislimo. Čas na FCJK je tek počeo, a mi smo dio tog predavanja. I bićemo još, obećavamo ti! Dekane, računaj i na nas!
Smrt fašizmu!
Sloboda jeziku!", zaključuje u saopštenju nenastavno osoblje FCJK.
