Ministarka za evropske integracije Gordana Đurović izrazila je uvjerenje da će dosadašnji rezultati države biti dovoljni da Evropska komisija objektivno ocjeni Crnu Goru u Mišljenju o zahtjevu za članstvo koje se očekuje 10. novembra. Đurović je istovremeno optužila pojedine NVO da svojim djelovanjem - samo zato što Vlada nije stoprocentno usvojila njihove sugestije – žele da kazne i evropsku prespektivu države.
- Pojedine NVO nisu zadovoljne, zato što njihove sugestije nisu sto odsto prihvaćene. Svakodnevno pišu Komisiji, državama članicama; žale se, apeluju da Komisija uradi nešto, zato što Vlada nije poslušala ono što su oni rekli i za to treba da bude kažnjena njena evropska perspektiva - kaže Đurović za Portal Analitika.
Ministarka je odbacila kritike NVO da civilni sektor nije dovoljno konsultovan u pisanju veoma važnog dokumenta Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i pratećeg Akcionog plana, optužujući ih da hoće bez izbornog legitimiteta, da budu faktor u političkom životu Crne Gore.
- U scenariju po kojem bi nevladine organizacije, umjesto Vlade, „u potpunosti“ pisale dokumenta prema EU fali jedan mali detalj: da svoj fakticitet da igraju sve izraženiju političku ulogu na javnoj sceni Crne Gore - prethodno legitimišu na prvim narednim izborima - rekla je Đurović.
ANALITIKA: Evropska komisija će najvjerovatnije 10. novembra objaviti Mišljenje o spremnosti Crne Gore da dobije status kandidata za članstvo u EU. Kakve će biti obaveze crnogorske administracije do tog roka?
ĐUROVIĆ: Detaljan izvještaj o svim aktivnostima potrebno je poslati do 6. septembra i mi intenzivno radimo na njegovoj pripremi. Realizacija programa rada Vlade je naš osnovni posao, ali to istovremeno znači i dalje trasiranje našeg evropskog puta. To podrazumijeva pripremu važnih propisa i strateških dokumenata i naravno njihovo efikasno sprovođenje.
Obaveze crnogorske administracije su u tom smislu brojne, ali je i do sada proizveden veoma dobar integracioni rezultat koji nas preporučuje za dobrog partnera Briselu. Imamo o čemu da izvjestimo - mogu sa pravom reći. U međuvremenu, od posebne važnosti je što više komunicirati sa državama članicama i njima direktno poslati što više važnih poruka o našim prioritetima i posvećenosti integracionom procesu.
Kada smo, recimo, komunicirali oko predaje aplikacije, taj dio aktivnosti bio je veoma važan. Na kraju smo dobili podršku i već tokom francuskog predsjedavanja predali crnogorsku aplikaciju. Očekujem da i ovaj put neće biti lako, ali da ćemo na kraju - posvećenim radom, dobrom regionalnom saradnjom i dobrom komunikacijom sa državama članicama EU - opet ubjediti naše kolege u Uniji da je Crna Gora spremna za sljedeću fazu integracija i da svaka zemlja treba da bude ocijenjena na bazi sopstvenih ostvarenih rezultata, te da odluka o tome ne treba da zavisi od rezultata nekog od naših susjeda ili opšte percepcije o spremnosti regiona da ide u susret pristupnim pregovorima.
ANALITIKA: Koji dokument je u tom cilju posebno važan i zašto?
ĐUROVIĆ: Novi Nacionalni program za integraciju Crne Gore u EU za period 2010-2014. Godine, kada je o našoj evropskoj agendi riječ, svakako da je ključni dokument. Od početka godine radimo na njegovoj pripremi. Najvažnije je pažljivo izučiti evropski „Acquis“, posebno sektor 3 – legislativu, gdje trenutno ima preko 25.000 propisa koje treba prepoznati u našem zakonodavstvu.
Mnoge od njih već imamo, jedan dio nije ni posebno relevantan, jer se odnosi na relacije sa tzv. „trećim zemljama“, pa se ne mora preuzimati, a najvažniji je „treći dio“, prepoznati onaj dio „Acquisa“ koji je neophodan za preuzimanje, a koji još nismo preuzeli. Prepoznati ga u sva 33 pregovaračka poglavlja i napraviti dinamiku preuzimanja u narednih pet godina - to je naš posao ovih mjeseci. Radi se o veoma temeljnom i kompleksnom pristupu svih institucija i mislim da ćemo imati kvalitetan pregled uskoro – jasan plan harmonizacije zakonodavstva do 2014.godine. Na jesen imaćemo i taj dokumet, kao što je planirano.
ANALITIKA: Koliko regionalna slika ili sama politika proširenja Unije kakva postoji danas, može uticati na podršku država članica prema opredjeljenju Crne Gore da što prije otvori pristupne pregovore?
ĐUROVIĆ: Nedavno se pojavio jedan interesantan rad na tu temu koji je pokrenuo ponovo debatu u različitim krugovima o dinamici evrointegracija regiona Zapadnog Balkana. (“Beyond Wait-and-See: The Way Forward for EU Balkan Policy”, Heather Grabbe, Gerald Knaus i Daniel Korski). Njihove ključne poruke mogle bi se sažeti u nekoliko tačaka:
1. Poslati što prije i to istovremeno Upitnik EK u sve preostale zemlje Regiona koje ga još nisu dobile: ne samo u Srbiju i Bosnu, već i na Kosovo; 2. Ako Srbija dostavi odgovore na Upitnik do kraja 2010.godine, EK može pripremiti Mišljenje u 2011, paralelno sa procesom skrininga; 3. Zajednički “skrining” u 2011. (šest zemalja da počnu proces skrininga zajedno, kao što su zemlje Centralne i Istočne Evrope to uradile 1998 godine; preporučuje se zajednički skrining, prije nego pojedinačni); drugim riječima, da se taj proces počne prije pristupnih pregovora, što ne bi trebalo trajati duže od šest mjeseci; 4. Da se odgovori da li je grupa zemalja spremna da otvori pristupne pregovore zajedno u 2012 godini...
U tom smislu, autori smatraju da bi EU trebalo da odvoji bilateralne sporove od pristupnog procesa kroz slijedeće: prvo, da otvori posebno poglavlje o regionalnoj saradnji u kojoj bi se pregovarala samo otvorena bilateralna pitanja Regiona, kako bi se izbjeglo da eventualni problemi utiču na dinamiku pregovora u drugim poglavljima i da blokiraju pregovore; drugo, EU bi trebalo da uključi posebnu klauzulu u svaki budući Ugovor o pristupanju, počev od Hrvatske, da bi se izbjegla situacija mogućeg veta na buduća pristupanja, zbog nerješenih bilateralnih problema.
Ovi autori opet predlažu regionalni pristup - sve zemlje zajedno i sve odloženo! Kreće se kad zadnja zemlja bude spremna za pokret. Čak se predlaže i posebno poglavlje za pregovore o otvorenim pitanjima između zemalja u regionu, što postaje uslov zatvaranja pregovora.
ANALITIKA: Da li to znači da će Crna Gora, čak i u slučaju pozitivnog mišljenja, morati da čeka?
ĐUROVIĆ: Ono što je posebno interesantno - u cijelom dokumentu se ističu samo problemi u pojedinim zemljama regiona kao razlog za takav pristup. Crna Gora se, u tom kontekstu, gotovo i ne pominje, a onda se, krajne pojednostavljeno, stavlja u neku vrstu balkanske čekaonice, dok se cijeli voz ne spremi za put. Mislim da taj pristup nije u skladu sa principima proširenja i da odstupa od onoga što se zove „sopstveni ostvareni rezultat“ i pravo na svoju „evropsku brzinu pristupanja“. Mislim da je za region od presudne važnosti da bilo koja zemlja otvori pregovore što prije i da će se to pozitivno odraziti i na dinamiku integracija ostalih. Treba dalje njegovati konkurenciju kao evropski izazov i motivaciju zemlje da na polju reformi uradi što više.
Crna Gora treba da nastavi da se zalaže da na snazi ostane regata princip – svako prema sopstvenim zaslugama, što je, na kraju, i zvanična politika Evorpske unije kad je o politici proširenja riječ. Regionalna slika je važna, ali ipak je evropski put svake zemlje nešto što treba da se gradi prvenstveno iznutra i tako isto da se vrednuje iz ugla EU.
ANALITIKA: Nakon što je Vlada predala Evropskoj komisiji Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala iz NVO sektora su uslijedile optužbe da njihove primjedbe nijesu uvrštene u konačni tekst dokumenta. Da li je Vlada zaista ignorisala njihovo mišljenje?
ĐUROVIĆ: Sve sadržano u vašem pitanju je sastavni dio uobičajenog dijaloga Vlade i nevladinog sektora u svakoj evropskoj zemlji. Vlada je obavezna da pripremi određeni dokument od izuzetnog političkog i „reformskog“ značaja za zemlju, a nevladin sektor učestvuje u procesu nastajanja tog dokumenta. Jedan dio sugestija se uključuje; jedan dio se ne uključuje. Vlada nosi punu odgovornost i sprovodi ono za šta je pokazala odlučnu političku volju. Vlada, zvanično, ispred državnih institucija dostavlja takav dokument i na međunarodne adrese, gdje je to neophodno. Nevladine organizacije, nezadovoljne stepenom integracija svojih preporuka, dostavljaju svoje prigovore. Proces ide dalje i svako igra svoju ulogu.
Ne vidim poseban problem u tome. Kada bi nevladine organizacije, umjesto Vlade, pisale takve dokumente „u potpunosti“, onda bi samo još jedan mali detalj falio u tom scenariju – da prije toga, svoj fakticitet da igraju sve izraženiju političku ulogu na javnoj sceni Crne Gore, prethodno legitimišu, na prvim narednim izborima.
ANALITIKA: Mreža za afirmaciju nevladinog sektora poslala je Evropskoj komisiji komentare i predloge za unapređenje vladine Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, jer nijesu zadovoljni dokumentom. Da li je moguć scenario, kako to tvrde iz MANS-a, da Mišljenje EK bude negativno u dijelu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije?
ĐUROVIĆ: Pojedine NVO nisu zadovoljne, zato što njihove sugestije nisu sto odsto prihvaćene. Svakodnevno pišu Komisiji, državama članicama; žale se, apeluju da Komisija uradi nešto... Zato što Vlada nije poslušala ono što su oni rekli i za to treba da bude kažnjena njena evropska perspektiva.
Znam da će, na žalost, „mnogi uraditi mnogo“ da u tom smjeru djeluju, ali se zaista nadam da će, na drugoj strani, naši dosadašnji rezultati biti dovoljni da Evropska komisija objektivno ocijeni Crnu Goru u Mišljenju o našem zahtjevu za članstvo koje se očekuje u novembru.
Ispred crnogorskih institucija mogu samo ponoviti naše istinsko opredjeljenje da ćemo dati svoj maksimum da ispunimo sve postavljene evropske obaveze. To je naš posao. Mislim da je zajednički cilj „oba sektora“ da se pregovori otvore što prije, jer su tada procesi još transparetniji i reforme brže. Samo su nam putevi do ostvarenja tog cilja nekako različiti.
ANALITIKA: Da li je u susret toj obavezi potrebno formirati pregovarački tim kako se to već predlaže u javnosti?
ĐUROVIĆ: U crnogorskoj administarciji ozbiljno se pripremamo za buduće pristupne pregovore. Već u septembru imaćemo seriju obuka i seminara sa ekspertima EU. Naši ljudi takođe idu na obuke u države članice EU. Pripremljeni su i mnogi značajni analitički dokumenti i komparativna analiza. Kontinurano se radi na pripremama za pristupne pregovore. Naše koordinacione strukture postepeno se profilišu prema budućoj pregovaračkoj strukturi. Svakim danom smo sve spremniji. Vjerujem da u Vladi ima dovoljan broj ozbiljnih, stručnih i posvećenih ljudi, koji će biti osnov pregovaračkih struktura. Svakako da će se pregovarački tim dalje širiti sa lokalnim ekspertima i predstavnicima pojedinih segmenata crnogorskog društva, posebno na osjetljivim oblastima budućeg pregovaračkog procesa.
Ne sumnjam da će Crna Gora, kao i uvijek do sada, biti prijatno iznenađenje u tom smislu – zemlja koja drži do postavljenih obaveza i rokova, zemlja koja ispunjava preuzeto i zemlja koja, jedina u regionu, nikada nije bila „blokirana“ u procesu evropskih integracija. A to je vrijedno.
Nenad Zečević
