Pomoćnik Generalnog sekretara NATO-a za savremene bezbjedonosne izazove, Gabor Iklodi ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da Crna Gora neće biti žrtva Makedonije ili neke druge balkanske države, kada je u pitanju put naše države ka NATO. Visoki zvaničnik NATO-a je dodao da dinamika širenja Sjevernoatlantskog saveza neće zavisiti u većoj mjeri od regionalnih prilika, već od individualnog napretka svake države kandidata.
- Crna Gora je postigla veoma vidljiv progres i potrebno je i dalje nastaviti neophodne reforme. Vjerujem da će u što skorijem periodu Crna Gora biti sprema da se priključi NATO-u. To je nepodijeljeni stav svih država članica NATO - kazao je Iklodi za Portal Analitika.
Prvi saradnik Generalnog sekretara NATO-a, Andersa fog Rasmusena, smatra da vizija proširenja NATO-a neće biti kompletna bez država Zapadnog Balkana.
- NATO je potreban Zapadnom Balkanu, ali je i Zapadni Balkan potreban NATO-u - u pitanju je dvosmjerni proces - kazao je Iklodi.

Iklodi je, kao visoki zvaničnik NATO-a, bio jedan od panelista na nedavno održanom drugom 2BS Forumu u Budvi. Prije nego što je zauzeo visoku funkciju u NATO-u, Iklodi je obavljao funkciju političkog direktora i državnog sekretara u ministarstvu inostranih poslova Mađarske; ranije je bio ambasador te zemlje u Švedskoj i Norveškoj.
ANALITIKA: Nedavno ste u Budvi kazali da je vizija NATO-a nekompletna bez država Zapadnog Balkana. To je u Podgorici shvaćeno kao velika poruka ohrabrenja i nada da ćemo vrlo skoro postati punopravna članica tog saveza.
IKLODI: Tako je. U pitanju je, prije svega, poruka ohrabrenja, ali i krajnji cilj politike proširenja. NATO je vrlo posvećen i otvoren prema državama Zapadnog Balkana, što se vidjelo i na nedavno završenom NATO samitu u Čikagu. U pitanju je dvostrana obavezanost prema svim državama koje žele da pristupe NATO-u da kroz ispunjavanje tačno određenih standarda i kriterijuma postanu punopravne članice našeg saveza. Zbog toga i jasno kažemo, kada zemlje kandidati ispune sve standarde - onda će i NATO biti u potpunosti posvećen politici proširenja!
NATO je već počeo procec proširenja, a samim tim i stabilizacije prilika na Zapadnom Balkanu, i taj proces neće biti kompletan odnosno završen dok sve države Zapadnog Balkana ne budu dio NATO-a.

ANALITIKA: U ovom trenutku zemlje kandidati su Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Gruzija. Da li je trenutno Crna Gora najbliža pozivnici za NATO?
IKLODI: Veličina zemlje kao što je Crna Gora u evroatlantskim integracijama poneki put zna biti prednost. Crna Gora je postigla veoma vidljiv progres i potrebno je dalje nastaviti neophodne reforme. Vjerujem da će u što skorijem periodu Crna Gora biti sprema da se priključi NATO. To je nepodijeljeni stav u NATO-u.
Ono što moram dodati da će se pozivnica za sve četiri države članice dodjeljivati na osnovu individualnih dostignuća svake države. Znači, progres sve četiri države kandidata će se mjeriti na osnovu individualnih rezultata i uspjeha reformi koje budu sprovodile. Dakle, kada budete spremni dobićete pozivnicu za članstvo!
ANALITIKA: Znači li to da NATO preferira pojedinačni, a ne princip regate kada je u pitanju proširenje?
IKLODI: Apsolutno. Vrednovaće se pojedinačni učinak svake zemlje pojedinačno. I to će biti princip prilikom proširenja. Naravno, vrednovaće se i politički kriterijumi, kao i regionalna saradnja odnosno stabilnost. Posebno nam je drago što je Crna Gora jako aktivna u regionalnim saradnjama i faktor regionalne stabilnosti.
Ponoviću ono što sam već rekao: države Zapadnog Balkana imaju mogućnost da oblikuju NATO. Ne može se više samo reći da tim zemljama treba NATO, već da Sjevernoatlantskoj alijansi trebaju zemlje Zapadnog Balkana.
ANALITIKA: U diplomatskim krugovima uoči samita NATO-a u Čikagu se moglo čuti da je Crna Gora bukvalno „žrtva“ Makedonije i njenog blokiranog puta ka NATO-u. Da li ima istine u takvim tvrdnjama?
IKLODI: U pitanju su spekulacije - ne možete biti žrtva Makedonije ako ispunite uslove. Čitav region je na monitoringu i kada budete spremni, i vi ćete dobiti pozivnicu za NATO. To važi i za druge zemlje kandididate - samo kada budu spremne dobiće pozivnicu za NATO! To je princip od koga NATO sigurno neće odustati.

ANALITIKA: Mnogo se govorilo i o izjavi hrvatske ministarke spoljnih poslova Vesne Pusić koja je otkrila da su nakon vijesti o pobjedi Tomislava Nikolića na predsjedničkim izborima u Srbiji, ponovo intezivirani pregovori o proširenju NATO-a na Zapadni Balkan.
IKLODI: Vidim da ste veoma dobro obaviješteni. Generalno, situacija u Srbiji ne bi trebalo da ima mnogo veze sa procesom proširenja. Činjenica je da je Srbija trenutno van toga procesa...
ANALITIKA: Da, ali složite ćete se da je odluka o pozivnici za NATO ipak politička odluka? Navešću vam primjer Albanije...
IKLODI: Mislim da, generano, regionalne prilike i pobjeda Tomislava Nikolića ne mogu uticati na dinamiku proširenja NATO-a. Ipak, moram ponoviti da je regionalna saradnja između država veoma bitan uslov za dalje integracije u EU i NATO. Naravno, tu je i čitav niz drugih uslova, vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije...
ANALITIKA: Znači, regionalne prilike ne mogu uticati na dalju dinamiku pridruživanja Crne Gore NATO-u?
IKLODI: Mnogo faktora utiče na brzinu integracije, ali, u krajnjem, mislim da je sve do država kandidata i njihovog pojediničanog učinka i uspjeha u ispunjavanju standarda i kriterijuma koji se traže. Ako Crna Gora ispuni sve uslove za članstvo, mislim da ni pozivnica neće izostati.
NATO je već počeo proces proširenja, a samim tim i stabilizacije prilika na Zapadnom Balkanu, i taj proces neće biti kompletan, odnosno završen, dok sve države Zapadnog Balkana ne budu dio NATO-a. NATO ima svoju politiku proširenja i naša vrata su otvorena za vašu državu.
Nenad ZEČEVIĆ