Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić ističe da je, stvarajaći savez ujedinjene opozicije, unaprijed bio svjestan brojnih rizika ali da je ponosan što je uspio da SNP bude značajan dio najveće opozicione grupacije u višestranačkoj istoriji Crne Gore.
„Koalicije su uvijek rizik. Svjesno sam, kao predsjednik SNP-a, ušao u razgovore oko formiranja koalicije Bolja Crna Gora iako sam znao da sve to sa sobom nosi rizike gubitka stranačke prepoznatljivosti ili gubitka partijske snage. Govorio sam tokom kampanje, ponoviću i danas nakon izbornih rezultata: pričinjavalo mi je veliko zadovoljstvo da budem u ovoj koaliciji, da kao predsjednik SNP-a budem rame uz rame sa predstavnicima svih opozicionih partija. Mislim da je u dosadašnjem višestranačkom sistemu u Crnoj Gori ovo bila najsnažnija koalicija koja je ikada napravljena i koalicija koja može uticati na promjene i stvaranje istinski bolje Crne Gore“, kaže lider SNP-a u razgovoru za Portal Analitika.
Opozicija i dobitnik i gubitnik: Kada govori o dometima koalicije predsjednik SNP-a nije saglasan sa tezom da je njegova partija najviše izgubila pobjedama DPS-SDP koalicije u dvanaest od četrnaest gradova. Milić ističe tri kriterijuma na osnovu kojih mjeri rezultat opozicije na izborima: broju osvojenih mandata, realizaciji zacrtanih ciljeva koalicije i ostvarivanju stranačke politike.
- Broj odborničkih mandata je bitan kriterijum određivanja uspješnosti. Pogledajte brojke: SNP ima 40 odsto odborničkih mjesta više nego što je imao prije lokalnih izbora. Drugi bitan kriterijum su zacrtani ciljevi. Mi smo u SNP-u isticali i zalagali se tokom kampanje da moramo doći do decentralizacije sistema lokalne sammouprave u Crnoj Gori, kroz set zakonskih propisa... Kao što je javnosti poznato, nakon samih izbora potpredsjednik Vlade Crne Gore, dr Igor Lukšić je sazvao sastanak predsjednika svih opština u Crnoj Gori gdje su razgovarali o izmjenama i ispunjavanju plana decentralizacije. Dakle, postigli smo taj bitan cilj, ističe Milić. Predsjednik SNP-a ipak naglašava da nije ostvarena smjena vlasti.
- Da li je bilo realno očekivati da se promijeni struktura vlasti u lokalnim parlamentima? Siguran sam – da! Uz dužno poštovanje svih pristalica koji su glasali za koaliciju Bolja Crna Gora moramo konstatovati da je matematički zbir pojedinačnih rezulata davao mogućnost da se razgovara o promjeni vlasti u dvanaest od četrnaest opština ali da konačan rezultat koji je ostvarila ujedinjena opozicija nije dosegao do smjene vladajuće koalicije. Očigledno, nije bilo stvarne sinergije u djelovanju, ocjenjuje Milić, smatrajući da je ipak to očekivan efekat, obzirom na različite koncepcije stranačkih programa. „Ovo je ipak veliki uspjeh. Prije sedam mjeseci dio opozicije je zagovarao bojkot i govorio da je situacija beznadežna. Danas imamo vjeru u bolju budućnost Bolje Crne Gore“, kaže Milić.
Što je stvarno izgubila SNP: Lider najjače opozicione stranke svjestan je što je sve SNP morala žrtvovati i o tome otvoreno govori u razgovoru za Portal Analitika.
- Šta je SNP izgubio ovim izborima? Izgubio je onu svoju socijalnu, socijaldemokratsku prepoznatljivost. To je naša najveća žrtva koju smo dali radi osnivanje široke i raznorodne koalicije. Država socijalne pravde je cilj kojem teži SNP, država novog sistema vrijednosti u kojoj niko neće biti iznad zakona. Naravno, niko od SNP-a nije tražio da se odrekne suštine stranačkog programa ali je to bila neminovnost da bi se obrazovala široka koalicija. To više SNP neće žrtvovati: izgradnja države socijalne pravde biće osnovica budućeg programa djelovanja opozicije na čijem čelu će biti Socijalistička narodna partija, ističe Milić. Lider SNP-a ističe da je upravo rezultat SDP-a ukazao koliko je pitanje socijalne pravde važno i koliko građani Crne Gore žele drugačiji sistem vrijednosti.
- Rezultat Socijaldemokratske partije je u značajnoj mjeri obezbijeđen i činjenicom da smo mi to polje politike oslobodili ulazeći u široki opoziconi savez. Naravno, u slučaju SDP-a, to je bila više retorička najava borbe za socijalnu pravdu a ne suštinska i stvarna mogućnost da to i ostvare, ističe Milić, napominjući da SNP ne želi jednakost u siromaštvu. „SNP smatra da treba obezbijediti jednakost da svaki čovjek može da živi od svoga rada i da temelj politike treba da budu osnovne sintagme međunarodne socijaldemokratije - sloboda, jednakost, pravda i solidarnost. To su temelji onoga što treba da bude savez Bolja Crna Gora“, ističe predsjednik SNP-a.
Vlada - kad se osvoje izbori: Predsjednik SNP-a nije zagovornik stvaranja opozicione vlade u sjenci i smatra da taj potez nije potreban.
- Resore možete dijeliti samo onoga trenutka kada osvojite vlast. Do tog časa morate biti ozbiljni i odgovorni političari koji žele da pomognu Crnoj Gori svojim zalaganjima da ukazuju na probleme i rješavanje problema. To možete raditi i iz ugla opozicije, da pokažete da sve može da se uradi bolje i jeftinije. U narednom periodu fokus će se dati na djelovanje klubova odbornika u lokalnim parlamentima i na djelovanje poslaničkih klubova. To je potreba da pokažemo - ako hoćemo da jednog dana budemo vlast – da možemo bolje i drugačije nego aktulena vlast, da se pokažemo kao sposobna, demokratska alternativa monopolističkoj vladavini, naglašava Srđan Milić.
SNP- Đukanović-Vujanović: Predsjednik SNP ne želi da licitira da li će, i kada, Đukanović napustiti politiku. „SNP neće čekati da se nešto dogodi unutar vladajuće koalicije ili unutar Demokarstke partije socijalista. Mi ne iščekujemo niti živimo za dan kada će Đukanović da ode; spremamo se da, kada osvojimo vlast, obezbijedimo poštovanje vladavine prava u Crnoj Gori“, ističe Milić. Predsjednik SNP naglašava da je do sada imao „odlične razgovore“ sa predsjednikom Vujanovićem.
- Odgovoriću iskreno, iako to nije običaj crnogorskih političara: imao sam odlične razgovore sa gospodinom Vujanovićem i možda su ti naši razgovori posredno uticali da se ambasador Srbije Lutovac vrati u Crnu Goru, kaže Milić, naglašavajući da je obaveza političkih elita da – razgovaraju. „U gospodinu Vujanoviću sam imao uvijek odličnog sagovornika iako se u jednom značajnom dijelu nijesam saglašavao sa stavovima koje on zastupa. Kada razgovaram sa gospodinom Vujanovićem ne bojim se da će nešto biti zloupotrijebljeno sa njegove strane. Smatram da su takvi odnosi neophodnost i da su dobri za budućnost političkih odnosa u Crnoj Gori“, kaže Milić bez želje da spekuliše hoće li biti raskola unutar DPS-a.
Državni simboli i suočavanje s prošlošću: Predsjednik SNP-a je u razgovoru za Portal Analitika želio da razbije predrasude kako SNP ne poštuje državne simbole i obrazložio je ideju o skraćivanju himne.
- Državu ne čine državni simboli. Ima jedan divna misao bivšeg predsjednika Skupštine Indije koja kaže da je država čudesna tvorevina koju su njeni građani kroz vjekove stvarali. SNP nije učestvovala u raspravi o državnim simbolima ali, dozvolite, moje je pravo da glasno kažem da ja - kao Srđan Milić ali i partija koju predstavljam - želimo da baštinimo antifašističku tradiciju Crne Gore. Znajući ko je bio Sekula Drljević - iako ne želim da ulazim u to da li je on napisao dva stiha državne pjesme - smatrao sam potrebnim sa gospodinom Vujanovićem da otvorim ta pitanja. Pri tom ni jednog trenutka ne dovodeći u pitanje, ne samo državu, nego ni državne simbole. Mislim da je važno stanoviše SNP: ne smijemo dozvoliti da bilo koji građanin zviždi državnoj himni i da se na bilo koji način građani dovode u poziciju da kažu – ne, ovo nije moja država.To je bila suština mojih razgovora sa gospodinom Vujanovićem i mislim da je to bilo korisno i plodonsono političko nastojanje, kaže Milić i naglašava da je na proslavu dana Bijelog Polja 3. januara došao „da bih pokazao da poštujem državu ali da imam odnos prema državnoj pjesmi“.
- Niko neće biti veći Crnogorac, Srbin, Bošnjak, Musliman, Hrvat ili Albanac - ukoliko pjeva dvije ili četiri strofe državne himne. Bićemo najveći onda kada shvatimo da govorimo o budućnosti naše države i djece koja će živjeti u njoj. Sve dok nas takva pitanja dijele pokazaćemo nezrelost. Suočavanje sa prošlošću je ispit države i naroda. Zašto da država u svojim istorijskim čitankama sakriva 12. jul 1941. godine i govor Sekule Drljevića na Cetinju prilikom osnivanja fašističke državne tvorevine pod patronatom Italije. Ne može biti Crna Gora država koja je uspjela da pobijedi loše ako se ne suoči sa svojom prošloću. To je suština mojeg protivljenja nametanju simbola, ističe predsjednik SNP-a. Odbaciti ličnosti i prihvatiti programe: Upitan da komentariše aktuelni sukob na relaciji Vlada Crne Gore – Centralna banka, Srđan Milić naglašava da je problem što, nakon javnih prepucavanja, još uvijek ne prepoznaje obrise koncepcijskih razlika.
- Volio bih da imamo na djelu danas razliku u programskom konceptu između Centralne banke Crne Gore i Vlade Crne Gore, da uočimo različita gledanja na pitanje kako riješiti dubioze koje danas postoje u realnom sektoru. Umjesto toga, odjednom smo došli do nivoa personalizacije, raspravlja se da li će neko biti predsjednik Savjeta Centralne banke ili budući guverner. To mene ne interesuje! Moram da kažem: ova i ovakva priča - mora da se zaustavi. Želim da od čelnika bitnih državnih institucija saznamo detalje. Da vidimo preporuke CBCG za monetarnu i finansijsku politiku u 2010. godini i čujemo od Minstarstva finansija što su, konkretno, loša rješenja i zbog čega, ističe Milić naglašavajući da, dok traje personalni sukob, privreda stagnira.
- Imamo 13 hiljada crnogorskih preduzeća čiji je dug oko 200 miliona eura a 11 hiljada preduzeća je u dubiozi više od godinu dana. To su naši realni problemi i nemam vremena, ni ja ni SNP Crne Gore, da se opredjeljujemo ko je za Ljubišu Krgovića ili za Igora Lukšića i Mila Đukanovića. Na kraju, ipak predsjednik Crne Gore treba da predloži guvernera – pa se sasvim logično nameće pitanje: da li neko to već sada nema povjerenja u ono što će uraditi gospodin Vujanović? SNP se neće baviti politikanstvom već ćemo insitirati da se obezbijedi stabilnost, sigurnost i povjerenje. To je osnova politike SNP-a, zaključio je Srđan Milić u razgovoru za Portal Analitika.
Draško Đuranović
