Mitropolija crnogorsko-primorska saopštila je da predmeti iz Zbirke crkvenih utvari koje radna grupa Narodnog muzeja nije obuhvatila izvještajem nijesu nužno nestali, već da postoji mogućnost da su neki ukradeni tokom pljačke manastirske riznice osamdesetih godina, vraćeni Muzeju ili da nijesu identifikovani među brojnim ikonama u Cetinjskom manastiru. To je suština njihovog reagovanja na tekst koji je u Pobjedi 3. avgusta objavljen pod naslovom „Iz riznice Cetinjskog manastira nestalo 19 kulturnih dobara“.
Iako im je tokom pripreme priče bilo ponuđeno da saopšte svoje stavove, Mitropolija je reagovala tek nakon objavljivanja teksta u Pobjedi. U tekstu smo, podsjetimo, objavili informaciju da je Narodni muzej Crne Gore podnio krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju zbog nestanka 19 predmeta iz Zbirke crkvenih utvari, koja je pod kontrolom Mitropolije već osam decenija. Takođe smo u fokus stavili činjenicu da Mitropolija negira vlasništvo države, odnosno Narodnog muzeja, nad zbirkom koja im je 1946. godine ustupljena „na dalje čuvanje“.
Ne žele polemiku
Na početku reagovanja iz Mitropolije ističu kako nemaju namjeru da ulaze u „polemiku sa medijskom kućom i novinarem koji su nebrojeno puta pokazali manjak profesionalnosti i višak nedobronamjernosti u bavljenju temama koje se tiču Mitropolije“, te će zato „ukratko prokomentarisati navode iz teksta objavljenog u Pobjedi“.
"Najprije, kulturno dobro je Zbirka crkvenih utvari, a ne pojedinačan predmet, tako da je autor/urednik već na samom početku pogriješio ustvrdivši u naslovu da je „nestalo 19 kulturnih dobara“. Istina je da radna grupa Narodnog muzeja nije svojim izvještajem obuhvatila jedan broj predmeta iz zbirke, jer su joj bili nedostupni, a ne da su nužno nestali. Uostalom, i sam autor u tekstu navodi da je zvaničan nestanak utvrđen samo za tri panagije ukradene u pljački manastirske riznice osamdesetih godina prošloga vijeka", navode iz Mitropolije.
Kako ističu, ekipa Narodnog muzeja je imala nesmetan uvid u stanje svih predmeta, onda kad je došlo do dogovora sa Mitropolijom.
"Možemo reći da je saradnja bila na veoma dobrom nivou. Tačno je da je Mitropolija insistirala na tome da se tim Narodnog muzeja drži stručnog dijela bez ulaženja u pitanja svojine nad predmetima. Zbog toga je došlo do odlaganja predmetnog pregleda iniciranog 2019. godine. No, tada se Mitropolija, zajedno sa svim pravoslavnim vjernicima ove zemlje, kao što je javnosti dobro poznato, borila protiv namjere tadašnjeg režima da Crkvu podredi svojim partijskim i ideološkim interesima. Čim su se prilike stabilizovale, pregled je obavljen. Autor pominje da u toku (nikad završene, a dobro naplaćene) revalorizacije kulturnih dobara 2013/2014. godine, stručni tim nije imao priliku da izvrši „vizuelnu prospekciju“ predmeta iz zbirke, ali prećutkuje da je komisija Narodnog muzeja imala svoj tim koji je prethodno pregledao predmete, o čemu je pisala upravo Pobjeda 19. aprila 2013. godine", navode iz Mitropolije.
Dali izjavu
Prema navodima iz Mitropolije, ovlašćeni predstavnik Mitropolije je u Upravi policije dao izjavu u vezi sa posljednjom krivičnom prijavom podnijetom od strane Narodnog muzeja zbog sumnje na nestanak predmeta.
"Moguće je da je nešto od predmeta nestalo u pomenutoj krađi, ali da nijesu odmah ni evidentirani, jer se radi o ikonama manjih dimenzija nevelike materijalne i kulturne vrijednosti (uglavnom ruskog porijekla s kraja 19. vijeka - neke čak i odštampane na papiru u drvenim okvirima). Ne umanjujući značaj svakog predmeta iz istorije, moramo naglasiti da u riznici Cetinjskog manastira i našim hramovima ima mnogo vrednijih eksponata (nedostajući nijesu ni bili dio stalne postavke). Takođe, ne isključujemo mogućnost da se neki od predmeta vratio u posjed Narodnog muzeja, kao što se to desilo sa arhijerejskim žezlom (štakom) mitropolita Petra Drugog Petrovića Njegoša, koji se sada nalazi u Njegoševom muzeju u Biljardi, iako nije dovoljno jasno kada je iznijet iz manastira, a pripada istoj zbirci. Moguće je takođe da je, zbog mnoštva ikona u manastiru, došlo do izostanka identifikacije nekih od predmeta i da će se to ispraviti u narednom periodu", navode iz Mitropolije.
Najveći interes, kako ističu iz Mitropolije, da se ništa od nasljeđa trajno ne izgubi ima upravo Crkva.
"Njeno sveštenstvo, monaštvo i vjerni narod se svakodnevno trude da se izgubljeno nađe, razrušeno sagradi, nedostajuće nadomjesti. Uz to, crkvena dobra se umnožavaju i to na način da će generacije ispred nas imati šta da štite i o čemu da se brinu", zaključili su iz Mitropolije.
Spisak 19 predmeta koji se vode kao nedostajući
1. Panagija episkopa Ilariona sa lancem - (Od srebra, ukrašena dragim kamenjem i ikonicom Spasitelja, sa zlatnim lancem; dar cara Aleksandra II. Nestanak prijavljen 1983. godine).
2. Panagija – enkoliton sa lancem - (Od zlata, ukrašena dragim kamenjem, emajlom i rezbarenom ikonicom Spasitelja; lanac od mesinga. Nestanak prijavljen 1983. godine).
3. Panagija bez lanca - (Od stakla, okovana srebrnim okvirom sa dragim kamenjem. Nestanak prijavljen 1983. godine).
4. Uskršnje jaje - (Od porculana, pozlaćeno, sa likom apostola Pavla).
5. Vrbica – Termopilijska grančica - (Dva štapića uvijena tangiljikom grčke nacionalne boje, sa posvetom).
6. Ikona Šujske Smolenske Bogorodice - (Drvena, sa pozlatom; blagoslov varoši Šuje; dimenzije 17,5 × 14 cm).
7. Ikona Znamenja Presvete Bogorodice - (U srebrnom pozlaćenom okviru; dimenzije 13 × 11,5 cm).
8. Ikona Spasitelja - (Okvir od srebra sa emajlom; dimenzije 16,5 × 9,5 cm).
9. Ikona Svetog Pantelejmona - (U srebrnom pozlaćenom okviru; dimenzije 23 × 14,5 cm).
10. Ikona Svetog Dimitrija Solunskog - (Riza i okvir od pozlaćenog srebra, sa pločom od emajla u jednom uglu; dimenzije 26,5 × 22 cm).
11. Ikona Arhanđela Mihaila - (Riza i okvir od pozlaćenog srebra; dimenzije 4,5 × 4,5 cm).
12. Ikona Presvete Bogorodice - (U srebrnom okviru; dimenzije 7 × 5,5 cm).
13. Ikona Presvete Bogorodice - (Srebrna i pozlaćena, sa graviranim tekstom na ruskom jeziku; u okviru od somota i drveta; dimenzije 9,5 × 8,5 cm).
14. Katolička ikona Matere Božije - (U kožnom okviru; dimenzije 13 × 7,5 cm).
15. Ikona Spasitelja - (Od pleha, pozlaćena; dimenzije 27 × 22 cm).
16. Ikona Svetog proroka Danijela - (Na drvetu; blagoslov ruskog manastira sa Afonske gore).
17. Ikona Spasitelja sa djecom - (Na kartonu, u drvenom okviru).
18. Ikona Svetog Nikole - (Na drvetu, u srebrnom okviru; dimenzije 38 × 29 cm).
19. Jedna od sedam ikona Svetog Vasilija Ostroškog - (Od papira, u drvenom okviru. Iz kompleta od sedam ikona nedostaje jedna).
17
