„Kako Zavod može da dežura nad 246 spomenika kulture na teritoriji cijele Crne Gore? Odakle ja znam što se radi na Đurđevim stupovima? U opštinama postoje institucije koje treba da brinu o stanju nepokretne kulturne baštine na njihovim teritorijama. Postoje inspekcije koje imaju operativne mogućnosti kojih smo mi lišeni!“
Direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Đorđije Vušurović, nekadašnji gradonačelnik Cetinja, eksplicitan je u amnestiranju ustanove na čijem je čelu od velikog dijela odgovornosti za poražavajuće stanje dijela nepokretne kulturne baštine u Crnoj Gori.
Terminološke i ostale „finese“: Ne sporeći podatke navedene u opširnoj brošuri Ministarstva kulture i medija iz 2006. „Stanje kulturne baštine Crne Gore“, („To smo zajedno radili“, kaže on), ipak se ne slaže sa načinom na koji su činjenice u njoj prezentirane.
U toj analizi stoji da je od 357 spomenika kulture 246 ili 68,90 posto – devastirano.
„Prvo, ne slažem se sa terminom 'devastacija', koji asocira na uništenje i pustošenje. Daleko primjereniji termin bi bio – degradacija spomeničkih svojstava“, kaže Vušurović za Portal Analitika.
On tvrdi da su nelegalni i nestručni radovi izvedeni na „svega“ 48 spomenika kulture, što je 13,44 posto od ukupnog broja spomenika kulture, a to je, kaže, „manji procenat nego u državama u okruženju i ne razlikuje se mnogo od procenta u nekim razvijenijim zemljama“.
U svakom slučaju, razlika između skoro 69 posto i oko 13 posto nije baš u finesama. Pri tom, oba podatka dolaze od strane relevantnih autoriteta!
Vušurović skreće pažnju na još jedan, po njemu bitan detalj: „Od pomenutih 246 spomenika kulture za koje se tvrdi da su devastirani, u nadležnosti Zavoda je 178. Ostalih 68, koji se nalaze na teritorijama opština Kotor, Tivat i Herceg Novi, pod ingerencijom su Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor.“
„Na oku“, ali van dometa: A da li je degradacija spomeničkih svojstava Cetinjskog ili manastira Ostrog isto što i njihova devastacija? Na stranu „finese“ u različitim procentima i u terminima, tek, dva kulturna, nacionalna i istorijska simbola Crne Gore, koja su zaštićena kulturna dobra prve kategorije – po ocjeni Ministarstva kulture su devastirana. I to upravo zato što su im degradirana spomenička svojstva.
Ako se ne može „dežurati“ nad svim spomenicima kulture u Crnoj Gori, kako je moguće da se ilegalni, nepropisni, protivzakoniti, nestručni i neovlašćeni građevinski radovi obave unutar Cetinjskog manastira?
"Moj bi komentar bio - da je pod okom Zavoda koliko i svi drugi spomenici kulture u Crnoj Gori. Mi stanje na spomenicima kulture možemo pratiti povremenim obilascima, i to ako nas pušte! Reagovati možemo samo na osnovu prijava o nelegalnoj gradnji“, kaže Vušurović, ponavljajući da su opštinske javne ustanove i službe te koje treba da se staraju o stanju nepokretne kulturne baštine na njihovoj teritoriji.
„U slučaju Cetinjskog manastira – što je bilo do Zavoda – učinjeno je“, tvrdi. Istina, Vušurović tada, prije 11 godina kad je dograđivano u kompleksu manastira, nije bio na čelu ustanove, ali dokumentacija potvrđuje da je „preduzet niz mjera“. Ondašnja uprava se, kaže, „nakon obavijesti građana“ o nekim radovima u manastiru, obratila Mitropoliji, Ministarstvu kulture, Ministarstvu vjera, Ministarstvu za uređenje prostora i Građevinskoj inspekciji. Zavod je konstatovao da novoizgrađeni objekat treba ukloniti, Građevinska inspekcija donijela je rješenje o zabrani bespravne gradnje i o tome poslala povratnu informaciju Zavodu, napravljen je i jedan stručni izvještaj, takođe u Zavodu, a za ministarstva nije poznato šta su preduzela. Uostalom, svejedno je, jer, nije teško pogoditi – nelegalni itd. objekat unutar Cetinjskog manastira – i dalje je tamo.
Svi tolerišu nelegalnu gradnju: A Ostrog? Tamo je napravljeno bez građevinske dozvole, i bez znanja i saglasnosti Zavoda, blizu 5.000 kvadratnih metara konaka. Da ne pričamo o „umjetničkim“ intervencijama unutar Gornjeg manastira, o novim mozaicima sumnjivog umjetničkog kvaliteta....Na to pitanje, Vušurović odgovara – kontrapitanjem.
„Pa, čekajte. I zidine stare Budve su zaštićeni spomenik kulture. Uz te zidine naslonjen je jedan novi hotel, unutar starog gradskog jezgra. Svi su ministri došli na njegovo otvaranje, uključujući i ministra turizma, a mediji su javili da je riječ o izuzetno značajnom turističkom objektu koji će unaprijediti ponudu metropole turizma!“
Vušurović dodaje: „Kako je moguće da nikne 30 hiljada divljih objekata na Crnogorskom primorju, neki tvrde i 100 hiljada, naočigled organa koji imaju puni kapacitet da to spriječe? Što bi crkva po tom pitanju bila drugačija? Tranzicioni bogataši su problem sa kojim ni jači od nas nisu izašli na kraj.“
Direktor Zavoda kaže da se uvijek površno prilazilo Zakonu iz 1991. godine. „Taj Zakon mi ne daje kapacitete da vratim nešto u pređašnje stanje. Mi nismo imali ključno, inspekcijsko ovlašćenje. Ali, što je sa građevinskom inspekcijom i komunalnom policijom? To odgovaram i kada me pitate za Ostrog. Pogledajte šta se radi na Skadarskom jezeru! To je zaštićena zona Nacionalnog parka, a na manastiru Beška takođe je neovlašćeno intervenisano. Gdje je bila uprava Nacionalnog parka da to spriječi? “
Sam Vušurović podsjeća na, diplomatski rečeno, „benevolentan“ odnos crnogorskih vlasti prema SPC i Mitropoloji, pogotovo tokom '90-tih godina. „Pogledajte samo Hram u Podgorici. Vlast je njegovu gradnju itekako, ne samo omogućila, nego i pomogla“, kaže, i dodaje: „Kaznena politika je posebna priča. U kaznenim odredbama Zakona, za neovlašćene intervencije na objektima kulture, predviđena je kazna od 15-20 hiljada – dinara.“
Intervencija patrijarha Pavla: On sam je, veli, u više navrata uspio da sa SPC i Mitropolijom povoljno riješi neke sporove. Primjeri su ilustrativni. Prvi put, u svojstvu gradonačelnika Cetinja, kada su bageri već stigli da kopaju temelje za Bogosloviju tik iznad Manastira.
"Napisao sam pismo patrijarhu Pavlu. Odgovorio mi je nakon 7 dana – pismom u kojem je stajalo da se ništa ne radi bez dozvole nadležnih! Poslušali su ga", savjedoči Vušurović.
Drugi primjer koji pominje je ograda oko Vlaške crkve. „Država je platila, Zavod odradio, a Mitropolija dopustila da se naprave i postave replike puščanih cijevi koje su nedostajale.“
Za odnose Zavoda i eparhije Budimljansko-nikšićke ima samo riječi hvale. Odnosi sa Zahumsko-hercegovačkom i Mitropolijom su, kaže, „nešto drugačiji“. Zavod bježi od imovinsko pravnog pitanja. „Kao đavo od krsta“, kaže Vušurović.
"Mi razgovaramo samo sa imaocem spomenika kulture – a to je vlasnik, zakoniti držalac, ili korisnik. Za Cetinjski manastir, imalac je Mitropolija, kao njen korisnik. Kako ja mogu razgovarati sa crkvom svetog Nikole, koja je zabilježena u katastarskim knjigama kao vlasnik crkve sv. Nikole?" pita se Vušurović.
Tereti i ograničenja: Iako ima tvrdnji da od 2006, kada je Ministarstvo napravilo analizu stanja, nije mnogo učinjeno na njegovom poboljšanju, Vušurović tvrdi suprotno.
"Stanje je sanirano kod najmanje 10 spomenika kulture. Otvorili smo 102 dosijea, za izradu programa sanacionih radova na spomenicima u opštinama Berane, Šavnik, Žabljak, Pljevlja, Bijelo Polje, Budvu, Ulcinj i Bar. Ali, zato ja Vas pitam - kako je moguće da ni na jednom spomeniku kulture od 357 nije stajala stavka o „teretima i ograničenjama“? U Zakonu jasno piše da se spomenik kulture ne može otuđivati i preprodavati. Zavod je Direkciji za nekretnine dao spisak spomenika za 19 opština, sa rješenjem o upisu u Registar spomenika kulture uz molbu da njene područne jedinice dodaju tu stavku 'tereta i ograničenja', da to ne bi neko prodao sjutra. To je urađeno tek prošle godine", objašnjava direktor Zavoda.
Vušurović se pozitivno izrazio o najavljivanom, a prekjuče usvojenom predlogu novog zakona o zaštiti kulturnih dobara kojim se predviđa formiranje uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja će i proglašavati spomenike kulture, umjesto Skupštine Crne Gore. Njime je predviđeno i formiranje inspekcijskog nadzora pri Ministarstvu kulture.
"Ako smo svjesni kakvim i kolikim kulturnim bogatstvom raspolažemo, koliko se pažljivo moramo odnositi prema njemu, sa koliko truda ga moramo zaštititi, bićemo na dobrom putu da sačuvamo sopstveni identitet", rekao je Mićunović.
Gordana Borović
