Mladi šareni puž (Liparis gibbus) sadržao je najviše nivoe proteina protiv smrzavanja ikad zabilježene kod riba.
Kao što antifriz pomaže da se reguliše temperatura motora automobila u ekstremnim uslovima, određene vrste riba evoluirale su i imaju sličnu zaštitu, posebno one koje žive u hladnim staništima kao što su polarne vode Grenlanda.
“Proteini antifriza lijepe se na površinu manjih kristalića leda i sprječavaju ih da prerastu u velike kristale” rekao je koautor istraživanja Dejvid Gruber, naučni saradnik u Američkom prirodnjačkom muzeju i ugledni profesor biologije na Gradskom univerzitetu u Njujorku.
„Ribe sa sjevernog i južnog pola samostalno su razvile te proteine“, navodi.
Proteini protiv smrzavanja prvi put su otkriveni u nekim antarktičkim ribama a prije gotovo 50 godina. Za razliku od određenih hladnokrvnih vrsta gmizavaca i insekata, ribe ne mogu preživjeti ako im se zalede tjelesne tečnosti, jer to može uzrokovati stvaranje zrnaca leda unutar njihovih ćelija i doslovno ih pretvoriti u sladoled.
“Činjenica da su se ovi proteini protiv smrzavanja razvili u nizu različitih i nepovezanih ribljih loza pokazuje koliko su ključni za preživljavanje tih organizama u ektremnim staništima”, rekao je drugi koautor istraživanja Džon Sparks, kustos Odjeljenja za ihtiologiju, piše LiveScience.
“Ribe puževi proizvode proteine protiv smrzavanja kao i svaki drugi protein u svom organizmu, te ih zatim izlučuju u krvotok”, rekao je Gruber. “Puž je jedna od rijetkih vrsta riba koje su živjele među santama leda, u pukotinama. Bilo je iznenađujuće da tako sićušna riba može živjeti u tako ekstremno hladnom okruženju, a da se ne smrzne”, kazao je.
Takođe je rijetkost da arktičke ribe pokazuju biofluorescenciju, što je sposobnost pretvaranja plave svjetlosti u zelenu, crvenu ili žutu svjetlost, budući da na polovima postoje dugotrajna razdoblja tame, posebno zimi.
Ova karakteristika obično se nalazi kod riba koje plivaju u toplijim vodama, a ovo je i prvi slučaj kako je vrsta arktičke ribe pokazala ovakvu vrstu prilagođavanja, prenosi Novi list.
Ovaj zapanjujući nivo proizvodnje antifriza mogao bi da pomogne ovoj vrsti da se prilagodi životu u okolini ispod nule, navodi se u izvještaju. Takođe, postavlja se pitanje što će se dogoditi s puževima ako se temperature okeana povećaju kao rezultat globalnog zagrijavanja.
“Zbog brzog zagrijavanja voda na Arktiku, ove vrste prilagođene hladnoj vodi takođe će se morati takmičiti s ribama prilagođenima toplijim vodama koje mogu migrirati na sjever i preživjeti na višim geografskim širinama” rekao je Sparks.
“U budućnosti proizvodnja proteina protiv smrzavanja možda više neće predstavljati prednost u opstanku”, zaključio je.
