Vojni analitičar iz Beograda, Zoran Dragišić ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da će NATO pomoći Crnoj Gori da sanira posljedice nezapamćenih poplava, navodeći da je ova elementarna nepogoda može biti i prilika da se još jednom pokaže kakva je konkretna korist od ulaska države od NATO.
- NATO će van svake sumnje poslati pomoć Crnoj Gori, tim prije što je na posljednjem samitu u Lisabonu član 5. Vašingtonskog ugovora - kojim su države članice obavezuju na pomoć jedna drugoj ukoliko dođe do agresije - proširen i na vanredne situacije poput elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških udesa i sajber kriminala, rekao je Dragišić u razgovoru za Portal Analitika.
Dragišić, koji je i profesor na beogradskom Fakultetu za bezbjednost, procjenjuje da će NATO će poslati Crnoj Gori pomoć u mehanizaciji, tehnici, stručnjacima različitih profila, građevinskom materijalu...”Poplave budu i prođu, ali je ključno pitanje kako sanirati posljedice takvih elementarnih nepogoda. Visok vodostaj se povuče, nakon toga ostane mulj, kuće koje se moraju rekonstruisati, dezinfekovati. Potrebna su za te namjene ogromna materijalna sredstva, objašnjava Dragišić.
ANALITIKA: Crna Gora je zbog ogromnih poplava zatražila pomoć od NATO kancelarije u Briselu. Kakvu vrstu pomoći može da očekuje Crna Gora?
DRAGIŠIĆ: NATO kancelarija u Briselu je zadužena za reagovanje u vanrednim situacijama. Osim Crne Gore pomoć je zatražila i Albanija. Kancelarija Alijanse u Briselu se isključivo bavi reagovanjima u vanrednim situacijama kao što su elementarne nepogode, poplave, požari, zemljotresi. Siguran sam da će pomoći bez obzira na to što Crna Gora nije formalna članica NATO, ali je ipak država koja je dobila Akcioni plan za članstvo (MAP) i na pragu je punopravnog članstva.
Takođe, NATO će van svake sumnje poslati pomoć Crnoj Gori, tim prije što na posljednjem samitu u Lisabonu član 5. Vašingtonskog ugovora - kojim su države članice obavezuju na pomoć jedna drugoj ukoliko dođe do agresije - proširen i na vanredne situacije poput elementranih nepogoda, tehničko-tehnoloških udesa i sajber kriminala.
NATO ima snage i sredstava, kao i mehanizme za reagovanje u vanrednim situacijama da pomogne ugroženim državama.
ANALITIKA: Da li to znači da je NATO u značajnoj mjeri proširio djelokrug djelovanja?
DRAGIŠIĆ: Upravo tako. Član 5. Vašingtonskog ugovora se, na osnovu Lisabonskog dogovora o novom konceptu NATO, proširuje i na vanredne situacije u ugroženim državama. To znači da - ukoliko dođe do sajber napada, elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških udesa - sve članice imaju pravo na pomoć drugim članicama.
ANALITIKA: Znači da je kolektivni sistem bezbjednosti proširen i na djelovanje u vanrednim situacijama?
DRAGIŠIĆ: Suština je da se proširuje i na nevojne opasnosti, ne samo vojne - što je vrlo bitno za bezbjednost ali i ekonomije ugroženih država!
ANALITIKA: Vratimo se na aktuelni problem saniranja posljedica od poplava. Kakvu konkretnu pomoć može Crna Gora očekivati i dobiti od NATO; da li je i to pomoć u ljudstvu, mehanizaciji, stručnjacima?
DRAGIŠIĆ: NATO će poslati pomoć u mehanizaciji, tehnici, stručnjacima različitih profila. Poplave budu i prođu, ali je ključno pitanje kako sanirati posljedice takvih elementarnih nepogoda. Visok vodostaj se povuče, nakon toga ostane mulj, kuće koje se moraju rekonstruisati, dezinfikovati...Potrebna ogromna materijalna sredstva kojih Crna Gora nema. Upravo zato NATO može mnogo da pomogne – mehanizacijom, stručnim ljudstvom, opremom, sredstvima za dezinfekciju, građevinskim materijalom...
Malim državama poput Crne Gore poplave mogu da nanesu štetu koje su reda veličine čak i jednogodišnjeg budžeta. Crnoj Gori kao maloj državi, sa nedovoljno razvijenom ekonomijom, pomoć koju dobije od NATO značiće mnogo, a za ljude koji žive na ugroženim područjima pomoć praktično znači - pitanje opstanka na tom prostoru!
Smatram da je ova elementarna nepogoda, ove stravične poplave istovremeno i prilika da se vidi šta je to konkretna korist od ulaska države od NATO.
ANALITIKA: Kako onda gledate na kritike angažmana crnogorskih vojnika u Avganistanu, dio opozicije satra da bi bilo bolje za državu da su angažovani u Crnoj Gori, upravo sada za vrijeme poplava?
DRAGIŠIĆ: Vjerujte da su crnogorski vojnici koji se nalaze na službi u Avganistanu na posredan način napravili mnogo više nego da su bili u Crnoj Gori i pomagali na poplavljenim područjima. Naime, crnogorski vojnici za državu mnogo više rade u Avganistanu, gdje se nalaze u oviru NATO misije. Makedonija je dobar primjer za kritičare angažovanja vojnika u misijama NATO. Makedonci su imali 150 pripadnika svoje vojske u Bagdadu i kada je izbio mini-rat u Aračinovu, kada je prijetila realna opasnost da se otcijepi pola albanskog dijela Makedonije, moje kolege iz Skoplja su mi kazali da je dezintegraciju Makedonije upravo spriječilo tih 150 vojnika svojim prisustvom u Bagdadu.Taj angažman je značio i politički štit za Makedoniju i tih 150 ljudi u Bagdadu su ne neki način odbranili Makedoniju jer su Sjedinjene Američke Države prema Makedoniji zauzele drugačiji stav nego što su zauzele prema Srbiji u slučaju Kosova! Da se ne lažemo: međunarodna politika se vodi po principu -biće ono što Amerika kaže!
ANALITIKA: Da li nagoviješteni zaokret Srbije ka članstvu u NATO, u prvom redu izjave ministra odbarene Dragana Šutanovca koji je kazao da o članstvu Srbije u NATO ne treba odlučiti na referendumu i da Srbija treba da bude član te vojno-političke organizacije, može uticati na rast podrške i u Crnoj Gori pogotovo među ovdašnjim Srbima?
DRAGIŠIĆ: To je veoma važan zaokret u politici dijela srpske Vlade. Ministar Šutanovac je izuzetno hrabar političar i u ovom trenutku jedini pravi političar u Vladi Srbije. Sve ostalo više liče na neku vrstu politikanstkih igrača. Nasuprot tome, Šutanovac je čovjek koji je imao hrabrosti da izađe i kaže da Vlada Srbije mora nešto da uradi dobro za građane, pa makar se to narodu i ne dopadalo. Niko ne voli da primi vakcinu, ali ona je jedina preventiva za zarazne bolesti.U Srbiji kada je riječ o NATO postoji demagoško politiciranje, a ne realno sagledavanje činjenica.
Što se tiče Srba u Crnoj Gori, mislim da bi za njih bolje bilo da se okrenu Podgorici i gledaju svoj život, a ne da gledaju samo na Beograd i Srbiju bez obzira nato što je smatraju za svoju maticu-državu. Činjenica je da oni žive u Crnoj Gori i treba da prvenstveno brinu o problemima svoje države a ne neke druge.
Nenad ZEČEVIĆ
