Kako je kazao predlagač, poslanik Momo Koprivica, smisao procedure je višestruk.
''Ovakvo određenje i naš odnos nas utvrđuje kao antifašističko društvo. To je stvar civilizacijskog odnosa koji kao svoju komponentnu uključuje univerzalnost i jednaki pristup. Ovim odnosom potvrđuje se privrženost antifašističkoj tradiciji našeg naroda i naše države i izražava se jasno stermljenje ka univerzalnim vrijednostima a to su sloboda i pravda'', kazao je on.
Kako je dodao, ovim predlogom niko ne treba da monopoliše već to treba biti zajedničko djelo.
''Ovom rezolucijom osuđujemo i druge zločine počinjene na teritoriji naše države. Ovo je dug prema stradalnicima. Piva i Velika su prošle kroz stradanje i raspeće. Njihove žrtve ugrađene su u vječni temelj slobode i dostojanstva našeg naroda'', kazao je Koprivica.
On je poručio da stoji obaveza svih da ostanu budni. ''Da se nikada nigdje ne ponovi'', poručio je Koprivica.
On je poručio, između ostalog, da 7. jun i 28. jul treba da se ustanove za Dane sjećanja na žrtve nacifašizma u Pivi i Velici.
''Da se formira državna komisija koja ima za zadatak prikupljanje i temeljnu obradu činjenica kako bi se dodatno rasvijetlili ovi zločini i popisala imena žrtava'', dodao je on.
Kako je Koprivica dodao, rezolucijom se konstatuje istorijska činjenica koja se u savremenom narativu označava i definiše kao genocid.
''Ne presuđuje se nekom pojedincu, već se rezolucijom opisuje jedan istorijski događaj i izražava pijetet prema žrtvama tog događaja. I kongres SAD, njemački i holandski parlamenti su osudili genocid nad Jermenima koji se desio nekolike decenije nakon uvođenja krivičnog djela genocida u međunarodno pravo. Postoji jasan pravni uporednik da jasniji ne može biti. Ako bi se robovalo tom pogrešnom pristupu moglo bi se reći i da Drugi svjetski rat nije gencidan a upravo su ti zločini bili snažan podsticaj da se konstituiše ovo krivično djelo'', kazao je Koprivica.
Vrijeme da se obilježe stradanja
Poslanik Jovan Jole Vučurović kazao je da je na Odboru za ljudska prava i slobode iskazana želja da se otvoreno govori o ovim događajima.
''Da se jasno označe oni koji su počinili genocid. O ovim stravičnim zločinima nije rečeno onoliko koliko se moralo i trebalo govoriti. Zbog toga je važna ova današnja rasprava. Decenijama su zbog lažnog bratstva i jedinstva, se prikrivali ovi kao i brojni drugi zločini nad našim narodom. Postoje podaci da su u ovim zločinima učestvovali oni koji su kasnije preletjeli u partije i postali značajni opštinski funkcioneri u nekim opštinama na sjeveru Crne Gore'', kazao je Vučurović.
Kako je dodao više niko nikada neće moći da prikriva što se desilo srpskom narodu od Jasenovca, Kragujevca, Velike, Pive, pa do Kravice, Bratunca i zločina koje je počinio NATO savez.
''Vrijeme je da obilježimo naša stradanja i da se u konačnom i Velika i Piva nađu u udžbenicima'', kazao je Vučurović.
Istorijski podaci
Poslanik Dragutin Papović, pozivajući se na istorijske činjenice na koje je naišao, kazao je da su italijanski i njemački okupatori ubili i u logorima usmrtili 40.446 osoba iz Crne Gore.
''Zločin u Pivi se dogodio tokom operacije Švarc kada su okupacione sile angažovale oko 187.000 vojnika. Njihov zadatak je bio da u kanjonima Pive, Tare i Sutjeske unište glavninu vojske sa vrhovnim štabom. Naređeno je da se uništi sve što može biti pomoć Partizanima uključujući i civilno stanovništvo. Takođe je naređeno da će trupe postupati bezobzirno i sa brutalnom čvrstinom a neprijatelju razaranjem naselja oduzeti svaku mogućnost za život'', kazao je Papović.
Kako je dodao, postupajući po tim naređenjima 1943. godine na prostoru župe pivske počinjen je masakr nad civilnim stanovništvom.
''U predloženoj rezoluciji se navodi da je u Pivi ubijeno oko 1.290 civila. Prema nekim procjenama Piva je na početku rata imala oko 12.000 stanovnika što znači da je stradalo oko 10 odsto stanovništva Pive za svega nekoliko dana'', kazao je Papović.
Kako dodaje do zločina u selu Velika došlo je u toku ''Andrijevičke operacije''.
''Snage Jugoslavije i Njemačke su se sukobljavale na širem prostoru od Andrijevice duž rijeke Lim sve do Brodareva. Njemačke trupe su pretrpile velike gubitke i prijetilo im je uništenje ali su na kraju operacije partizanske snage morale da se prebace na drugi dio fronta. Njemačke snage su tada preko Čakora upale u Veliku i izvršile masakr nad civilima 28. jula 1944. godine. U Velici je ubijeno oko 580 civila'', kazao je Papović.
Za ove zločine odgovorne su SS divzije ''Princ Eugen'' i ''Skenderbeg''.
Piva i Velika najveće srpske varoši pod zemljom
Poslanik Milan Knežević kazao je da je trebalo da prođe skoro 80 godina sistemskog zaborava da bi se tek danas sjetili genocida u Velici i Pivskim dolama.
''Bilo nam je zabranjeno da se sjećamo. Pošto već žalimo prašume zbog globalnog zagrijavanja i pingvine i kitove zbog globalnog otopljavanja, presuđujemo u geopolitičkim sporovima iako nas niko ništa ne pita, želim i ja da pitam, ako nije jeres, ima li nas Srba više pod zemljom ili na zemlji? Ako je Jasenovac najveći srpski grad pod zemljom u kojem leže 700.000 ispreturanih kostiju đedova, očeva, sinova, unuka, baki, majki, ćerki, onda su Velika i Piva dvije najveće srpske varoši pod zemljom'', kazao je Knežević.
Kako je dodao u Velici i Pivi je bio produženi genocid.
''Posle 1945. godine su nam zabranjivali da se sjećamo ubijenih Srba. A zabranjivali su nam upravo Srbi i Crnogorci objašnjavajući nam da su Srbi kao žrtve najlakši na nekom kantaru zločina i da se podrazumijeva da mi kao narod treba da stradamo. Zato danas vrištimo jer ne želimo više da ćutimo. Ostalo nas je dovoljno živih da pomenemo naše nedužne žrtve i glasno kažemo i u njihovo i u naše ime - niti smo zaboravili niti smo oprostili. Ja nemam pravo ni da zaboravljam ni da opraštam, niti sam Bog niti sam Arhaengel Mihailo. Niko nema pravo da se zaklanja iza mene i srpskog naroda ako počini neki zločin nad pripadnikom drugog naroda samo zato što mu se ne sviđa njegovo ime i njegova vjeroispovijest'', kazao je Knežević.
Kako je dodao nije mogao da bira gdje će da bude rođen i šta će da bude.
''Rođen sam kao Srbin u Crnoj Gori utemeljen u duhovne i civilizacijske vrijednosti ovoga podneblja. Spreman sam da svima pružim ruku ako ne želimo više da vagamo žrtve i ako ne želimo više da donosimo zakone o zaboravu. Nakon 2006. godine ova država se stvarala na izrazitom anti srpstvu i sada poručujem nema sreće u Crnoj Gori ako ona bude utemeljena na mržnji prema državotvornom srpskom narodu. Čim prije to shvatite prije ćemo se pomiriti. Nekoliko puta smo pružali ruku, vi ste uzvraćali nogama, milicijom, suzavcem, zatvorima i progonima. Ne dozvolite da se CG pretovri u ambijent građanskih sukobljavanja zbog bilo čega'', kazao je Knežević.
Za BS problematična kvalifikacija ''genocid''
Poslanik Amer Smailović kazao je da je Bošnjačka stranka bila protiv da se ovakav predlog uvrsti na dnevni red.
''Jedini razlog zbog čega smo glasali protiv je sam naziv genocid. Mi ne treba da uzimamo ulogu sudije, da presuđujemo, da se bavimo pravnim kvalifikacijama nekih djela, za to su nadležne neke druge institucije. Ako izađemo iz onoga što znače sudske presude izaći ćemo iz sfere objektivnosti. Naša je i obaveza da osudimo sve zločine naročito ova dva koja su se desila na teritoriji naše zemlje. Radi se o monstruoznim zločinima u Pivi i Velici gdje su ubijeni nedužni civili i izražavamo pijetet prema tim žrtvama'', kazao je on.
Kako je dodao, kao Skupština moraju se osuditi svi zločinci.
''Bez obzira kako se zovu i prezivaju i koje su vjere i nacije, kao i da pozovemo naučnu stručnu javnost da se ozbiljnije pozabave ovim zločinima koji su gurani pod tepih u jednom značajnom vremenskom periodu nakon što su se desili'', kazao je on.
Smailović je dodao da ne postoji nikakva relevantna presuda bilo kojeg suda.
''Iako neki podaci ukazuju da se desio i ovdje strašan zločin mi ne možemo to iz ove perspektive i bez dovoljno informacija proglasiti samoinicijativno genocidom. Genocid je krivično djelo koje je kao takvo propisano krivičnim zakonikom Crne Gore. Radi se o terminu koji je krivično pravno veoma uređen i definisan. U tom smislu da bi neki zločin nazvali genocidom on bi trebao biti utvrđen u nekom valjanom krivično-pravnom procesu. Sve što bi ova Skupština uradila bilo bi neozbiljno i neprihvatljivo i dovelo bido toga da Skupština svojim rezolucijama učini ovu državu najgenocidnijom u svijetu'', kazao je on.
Smailović je predložio svima da Skupština ne bude zloupotrijebljena kao poligon za političke utakmice. ''Osuđujemo kao zločine a ne kao genocide i podržali bi rezoluciju ako bi se promijenio naziv i terminologija u tekstu'', kazao je Smailović.
Nimanbegu: Da li je pravo vrijeme da se priča o ovome?
Poslanik Gneci Nimanbegu je kazao da svako normalan mora osuditi zločin i genocid.
''Siguran sam da će ova rezolucija dobiti veliku podršku u parlamentu. Ipak, moram da pitam zašto sada raspravljamo o tome. Jer smo izgleda svi učili dovojene, parcijalne istorije. Izgleda da i dan danas to radimo. Ja sam sa pažnjom slušao kolegu Kneževića i on je želio da pruži ruku ali imam taj utisak da on govori samo da su najveće žrtve srpske žrtve, jer je on ponosni pripadnik tog naroda'', kazao je Nimanbegu.
Kako je dodao, ova tema dolazi u trenutku kada treba da se raspravlja o brojnim problemima u Crnoj Gori. Nimanbegu je kazao da je ime divizije SS Skenderbeg zloupotrijebljeno. ''To su bili oni koji su sarađivali sa nacistima. To mora biti jasno i to mora biti poruka i danas i sjutra'', kazao je Nimanbegu.
Kao pripadnik albanskog naroda, on upućuje izvinjenje za nešto što je činjeno.
''Mi imamo veliki zločin koji se desio nad albanskim narodom. On je zataškivan, u Velici nije zataškivan zločin. Ima spomen-obilježje, ima crkva dok barski masakr je bio višednevni lov nad ljude, od strane partizana i nažalost stanovnika Bara. To su teme o kojima moramo pričati. Ja samo pitam da li je sada to vrijeme?'', kazao je Nimanbegu.
On je kazao i da rezolucija ima grešku.
''U drugom stavu preambule napisano je tradicija našeg naroda, a ja hoću da pitam kog naroda? Nama bi bilo drago da piše naših naroda. Ovo nije namjera da smanjim značaj vaše rezolucije ali to su finese u političkom izražavanju i istoriji koje koristim da bi saopštio koliko naše političko gledište može biti različito i suptilno'', kazao je on.
