Vlada je juče usvojila ponuđeni Prijedlog zakona o visokom obrazovanju kojim je, pored ostalog, predviđeno da fakulteti mogu da biraju koji model studija će da primjenjuju. Na potezu je Skupština da se izjasni o ovom aktu čije usvajanje studenti čekaju pet godina.
Kada je riječ o statusu zatečenih studenata, u propisu je istaknuto da ko je do dana stupanja na snagu ovog zakona upisao master studijski program obima 120 ECTS, ustanova će, na zahtjev studenta izdati diplomu postdiplomskih specijalističkih studija ako je taj student ostvario najmanje 60 ECTS od predviđenih 120 ECTS.
“Studenti koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nijesu završili studije, mogu da ih završe u roku koji je dvostruko duži od predviđenog perioda trajanja studijskog programa po nastavnom planu i programu koji je važio u vrijeme upisa na prvu godinu studija”, navedeno je u propisu.
U predloženom zakonu istaknuto je da će se propisi za sprovođenje akta donijeti u roku od godinu od dana stupanja na snagu zakona.
“Ustanove su dužne da usklade organizaciju, rad i akta sa ovim zakonom u roku od 15 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona”, piše u usvojenom prijedlogu.
Bojkot
Iz Studentskog parlamenta nedavno su najavili da će početkom oktobra organizovati bojkot nastave ukoliko se do kraja septembra ne usvoji zakon.
Objasnili su da im je bilo važno da se usvojio i prije početka ove studijske godine zbog fleksibilnog modela na studijskim programima koji je propisan aktom. Važno im je što se poslije prve godine mastera može dobiti diploma, a da studenti ne moraju da završavaju dvije godine studija.
Komentarisali su da su imali problem da se zaposle poslije završenih trogodišnjih osnovnih studija, a nijesu željeli da studiraju dvije godine mastera.
Izmjene
Iz Vlade je juče saopšteno da je Prijedlogom zakona definisano da se studijski programi mogu realizovati kao osnovni, postdiplomski i doktorski. Predloženim tekstom osnovni studijski programi koji se realizuju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori obima su 180 ECTS. Postdiplomski studijski programi se mogu realizovati kao specijalistički, u trajanju od jedne godine, obima 60 ECTS i master u trajanju od jedne, odnosno dvije godine, obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS. Doktorski studijski programi se mogu akreditovati samo kao akademski i obima su 180 ECTS. Takođe, Prijedlogom zakona prepoznati su integrisani studijski programi obima 300 ECTS, odnosno 360 ECTS.
“Promjena dosadašnjeg modela studija treba da doprinese, između ostalog, boljoj prepoznatljivosti kvalifikacija VII nivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija”, saopšteno je iz Vlade.
Dodali su da Prijedlog zakona predviđa i uvođenje obavezne praktične nastave u obimu od najmanje 30 ECTS kredita po studijskom programu osnovnih studija, a koja se realizuje u realnom radnom okruženju ili u prostorijama ustanove, u skladu sa studijskim programom, zatim drugačiji način funkcionisanja i organizacione strukture Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja (dosadašnja Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja).
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija istakli su da se ovim prijedlogom postavljaju temelji savremenog, pravednog i međunarodno prepoznatljivog sistema visokog obrazovanja, u skladu sa strateškim opredjeljenjima države i evropskim standardima.
Iz ovog resora su, pored ostalog, istakli da se uvodi fleksibilan trociklični model studija – osnovne, postdiplomske i doktorske – uz mogućnost integrisanih programa.
“Jasno su definisani rokovi za završetak studija i pravila polaganja ispita, čime se obezbjeđuje veća pravna sigurnost i uređenost sistema. Studenti osnovnih i postdiplomskih studija na javnim ustanovama nastavljaju da studiraju besplatno, dok se studenti sa invaliditetom i studenti iz reda RE populacije oslobađaju plaćanja naknada i na privatnim ustanovama, uz podršku države kroz budžetsko finansiranje”, poručili su oni.
Studentski parlament najavio je da bi radikalnije reagovali ako se zakon ne usvoji do kraja ovog mjeseca. Obrazložili su da bi počevši od 6. oktobra bojkotovali nastavu po principu da bi jedne nedjelje obustavili nastavu na dan, druge nedjelje na dva dana, treće na tri dana...
Procedura donošenja novog zakona pokrenuta je još u vrijeme mandata ministarke prosvjete Vesne Bratić, ali javnosti nije razjašnjeno zašto je stopirana. Nakon toga se ovom temom bavio i ministar prosvjete Miomir Vojinović, no ni tokom njegovog mandata nije okončan posao, koji je potom naslijedila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović.
Studenti su ranije u više navrata ukazivali da je hitno potrebno izmijeniti model studiranja, te da je sporan onaj koji je uveden 2017. godine – 3+2+3 (osnovne, master, doktorske), jer su na tržištu studenti sa završenim osnovnim studijama nekvalifikovani, a sa završenim masterom – prekvalifikovani za razne poslove. Iz Studentskog parlamenta ukazivali su na važnost toga što je radna grupa prihvatila njihov prijedlog da se kroz takozvano prelazno rješenje uredi status studenata dvogodišnjih master studija. Ovim se normira mogućnost da se studentu, na lični zahtjev, nakon uspješno završene prve godine dvogodišnjih master studija (položenih svih planom i programom predviđenih ispita) izda diploma obima 240 ECTS (VII-1 stepen kvalifikacija prema nacionalnom okviru kvalifikacija – NOK) kako bi mogao da se zaposli. Objasnili su da je propisano da studenti koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona upisani na studijske programe po modelu 3+2 mogu da završe studije i da steknu diplomu obima 240 ECTS kredita ako su stekli 60 ECTS kredita master studija.
“Ovo bi značilo da će se ispraviti dugogodišnja sistemska nepravda prema svim onim generacijama studenata koji su studije upisali po modelu studija 3+2+3 počev od studijske 2017/18. godine, pa sve do danas, uključujući i generaciju/e koju/e ćemo ove godine upisati na osnovne, odnosno na master studije”, isticali su oni.
Iz civilnog sektora su, takođe, apelovali na nadležne da se što prije usvoji ovaj zakon.Za višu pravnu savjetnicu u Centru za građansko obrazovanje Snežanu Kaluđerović najava studenata da će bojkotovati nastavu je ozbiljan znak koliko je važno konačno usvojiti zakon o visokom obrazovanju, čija se izrada vuče odavno. Kaluđerović je navodila da je u interesu svih da se dijalogom dođe do rješenja, jer studenti ne smiju biti taoci političkih ili administrativnih kašnjenja.
“Već četiri generacije studenata čekaju obećanu reformu koja bi im omogućila kraće osnovne studije i fleksibilniji izbor na master nivou. Studenti s pravom traže jasna pravila i sigurnost, a država mora prepoznati hitnost situacije. Držati mlade godinu duže u sistemu nego što je potrebno ne samo da usporava njihov ulazak na tržište rada, već i podstiče odlazak iz Crne Gore”, poručila je Kaluđerović.
