Zbog odluke Fonda za zdravstveno osiguranje da se privatnim apotekama organiči broj mjesta za izdavanje lijeka na recept, pojedini vlasnici žaliće će se Ministarstvu zdravlja.
Oni poručuju da je ova odluka donesena ,,preko koljena“ te da će zbog nje na najvećem gubitku biti pacijenti.
Građani od oktobra lijek na recept neće moći da uzmu u svim privatnim apotekama kao do sada, jer je Fond ograničio tu mogućnost. Naime, jedna privatna firma odrediće u Podgorici svoje dvije apoteke, a u ostalim gradovima jednu. Kao razlog, između ostalog, navodi se postizanje bolje konkurentnosti i ravnomjerne zastupljenosti privatnih apoteka. Odluka je donšna i konsultujući evropske standarde iz ove oblasti koji propisuju odnos jedna apoteka na 6.000 stanovnika.
Evropski prosjek
Samo u Podgorici je u ugovornom odnosu sa Fondom 71 privatna apoteka što skupa sa „Montefarmovih“ 25 apoteka predstavlja odnos od jedne apoteke na oko 2.600 stanovnika glavnog grada, što je drastično iznad evropskog prosjeka.
Direktor jedne privatne apoteke koji je želio da ostane anoniman kaže da će ova odluka ponovo napraviti gužve ispred apoteka, a u pojedinim mjestima građani neće ni imati mogućnost da lijek uzmu na recept nego će morati da idu u drugo mjesto.
“U pojedinim mjestima recimo na Primorju nema Montefarmovih apoteka. Tako opštini Bar pripada Virpazar, Dobra Voda, Čanj... U Dobroj Vodi nema Montefarmove apoteke, a mi smo dužni da u svim gradovima mimo Podgorice odredimo samo jednu apoteku u kojoj će građani moći da uzmu lijek na recept. To znači da će recimo mještanin iz Dobre Vode morati da ide u Bar za neophodan lijek”, kazao je naš sagovornik.
On kaže da će biti ugrožene i starije osobe i teški pacijenti koji su do sada mogli da se spuste samo ispred zgrade i podignu lijek ili da ga uzmu u apoteci pored Doma zdravlja.
Na naše pitanje što sa ovom odlukom gube privatne apoteke, Pobjedin sagovornik ističe da oni od recepata nemaju veliku zaradu, ali imaju od takozvane miks prodaje.
Miks prodaja
“Po receptu imamo zaradu od 67 centi. Mi na neki način koristimo da damo pacijenetu ono što mu je neophodno. Recimo, ako na recept uzme antibiotik mi ćemo mu ponuditi probiotik jer mu to stvarno treba”, kaže on.
Iz Fonda su juče rekli i da se povećavajući broj apoteka, prema njihovom mišljenju, javlja uslovljena reakcija na tržištu rada gdje dolazi do manjka stručnog kadra (farmaceuta) što dalje za posljedicu ima izdavanje ljekova na recept od strane lica koja po zakonu nemaju to pravo.
Da je deficit farmaceuta smatra i naš sagovornik. Međutim, kako ističe, taj problem mora da rješava inspekcija.
“Ukoliko neka apoteka radi bez farmaceuta, Inspekcija ima pravo da je zatvori. Meni se dešavalo da mi se farmaceut razboli i da u noćnoj smjeni nemam drugog da angažujem i ostanu samo tehničari. Uvjek sam zbog toga bio kažnjavan”, poručuje naš saogovornik.
U ugovorenom odnosu sa Fondom su već 189 privatnih apoteka, kojima ugovor ističe 30. septembra.