Region

ANALIZA: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini

Najava novih odnosa snaga

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održani u nedjelji za nama donijeli su nove odnose snaga koje nagovještavaju određene promjene na političkoj sceni države koja ovog novembra proslavlja 25. rođendan u dejtonskom formatu

Najava novih odnosa snaga Foto: Foto: klix.ba
Valentina Ostojić
Valentina OstojićAutor
Portal AnalitikaIzvor

Ipak je bilo potresa: najveći gradovi u oba entiteta, poput Banjaluke, Sarajeva i Bijeljine, dobili su nove gradonačelnike čije su pobjede izazvale veliko interesovanje u regionu.

DODIKOVO POSRTANJE

Odjeknula je pobjeda najistaknutijeg opozicionara u Republici Srpskoj, 27-godišnjeg Draška Stanivukovića, koji je poslije pune dvije decenije prekinuo vladavinu Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika u Banjaluci, najvećem gradu entiteta Republike Srpske, pobjedom nad dosadašnjim gradonačelnikom Igorom Radojičićem.

Stanivukovićeva pobjeda slovi za iznenađenje obzirom na nepovoljan položaj opozicije u RS u proteklom periodu. Opozicioni trijumf dogodio se i u drugom najvećem gradu Bijeljini, koja je godinama unazad važila za uporište lidera opozicije - Srpske demokratske stranke - sve dok u martu tekuće godine gradonačelnik od 2005. godine Mićo Mićić nije napustio redove partije, te nedugo zatim bio promovisan kao kandidat koalicije partija vlasti sa republičkog nivoa.

Ipak, SDS je uspio pregrupisati svoje redove te istaći kandidaturu 33-godišnjeg doktora Ljubiše Petrovića koji će obavljati funkciju gradonačelnika Bijeljine u naredne četiri godine.

SNSD-ov kandidat Dalibor Pavlović ostvario je pobjedu u Prijedoru.

Indikativno je da su u najvećim gradovima izbore obilježila nova politička lica, ali rezultati u dva najveća grada RS predstavljaju (ne)uspjehe na personalnom nivou. Iako SNSD sa koalicionim partnerima ima ubjedljivu većinu u oba najveća grada, popularnost Draška Stanivukovića u Banjaluci, odnosno zasićenost Bijeljinaca dugogodišnjim gradonačelnikom Mićom Mićićem, kampanja bez medijske podrške i labava partijska struktura preusmjerili su glasove SDS-ovom Ljubiši Petroviću.

PRESLAGANJE KARATA U RS

Ipak, Stanivuković i Petrović, koji u zbiru broje 60 godina života, ući će u mandat bez skupštinske većine, a kohabitacija i konstantna politička previranja će obilježiti lokalnu političku scenu najvećih gradova Republike Srpske kao što je to u prethodne dvije godine bio slučaj u najmnogoljudnijoj opštini kao i u uporištu SDS-a - Tesliću.

Da li će Banjaluka i Bijeljina poći teslićkim političkim putem saznaćemo ukoliko skupštinska većina izglasa nepovjerenje gradonačelnicima i tako zakaže referendum, što je u pomenutom Tesliću bio slučaj marta 2019. godine.

Ovakav ishod lokalnih izbora predstavlja uvod u izbornu sagu 2022. kada su na programu opšti izbori. SNSD je pretrpio najteži udarac u posljednjih 14 godina koliko je na vlasti kao dominantno najjača partija.

No, gubitak gradonačelničkih pozicija dva najveća grada svojevrsna je fasada poraza SNSD-a iza koga stoje izborne pobjede u više od polovine lokalnih zajednica. SNSD je i dalje organizaciono najbolje posložena partija, što potvrđuju skupštinske većine i u onim sredinama gdje su im (grado)načelničke pozicije izmakle.

Opozicioni PDP u posljednje dvije godine iz male partije isprofilisala se u lidera opozicije prevashodno zahvaljujući dojučerašnjem narodnom poslaniku Stanivukoviću i njegovoj partijskoj koleginici iz poslaničkih klupa Jeleni Trivić. Ono što ostaje problem ove partije i dalje jeste loša partijska infrastruktura izvan banjalučke regije.

Na drugoj strani, SDS je dobio vjetar u leđa izbornim rezultatima, pa će tako sada od ukupno devet gradova imati gradonačelnika u dva, što se ocjenjuje kao uspjeh obzirom na to da su ušli u izborni ciklus bez ijednog gradonačelnika, a najveća jedinica lokalne samouprave u kojoj su bili na čelu bila je opština Teslić.

SARAJEVSKI PREOKRET

U Federaciji BiH najzanimljiviji rezultati bili su oni iz Sarajeva.

U gradu u kome je na kantonalnom nivou početkom godine došlo do promjene vlasti izlaskom Demokratskog fronta Željka Komšića i Stranke za bolju budućnost Fahrudina Radončića iz koalicije lijevog centra „Šestorka“, rezultati za načelnika opštine Centar predstavljali su najznačiji izborni rezultat.

Pobjedu je odnijela koalicija „Četvorka“ sa kandidatom srpske nacionalnosti Srđanom Mandićem iz partije Naša stranka nad Nedžadom Ajnadžićem, kandidatom Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića, koji je priznao poraz u Sarajevu uz opasku kako je SDA ostvarila pobjedu na nivou BiH.

Na lokalnim izborima u BiH opština Srebrenica uvijek apostrofira kao izrazito značajna lokalna zajednica. Tako je bilo i ovoga puta te se blok partija srpskog predznaka okupio pružajući podršku aktuelnom načelniku Mladenu Grujičiću, dok je blok bošnjačkih partija podržao kandidaturu Alije Tabakovića.

U izbornoj noći oba izborna štaba proglasila su pobjedu, a za konačne rezultate još uvijek se čeka prebrojavanje glasova pristiglih poštom.

Dijelu crnogorske javnosti privukla je pažnju izjava Dritana Abazovića koji je na svom Twitter profilu naveo „talas promjena se iz Crne Gore proširio u BIH...“ a što je dio građana protumačio kao provokaciju, s obzirom na jučerašnji uspjeh Draška Stanivukovića   koji je svojim prethodnim potezima pokazao određene nacionalističke tendencije i negirao crnogorski identitet i jezik. Sigurno je da je i mladi Stanivuković prihvatio određene populističke kao i nacionalističke obrasce koji  haraju čitavom balkanskom političkom scenom, a na čijim krilima se neminovno ostvaruju pobjede.

MOSTAR: Poslije 12 godina

Ovogodišnji lokalni izbori u BiH ostaće memorisani i kao izbori u kojima se demokratija vratila u grad Mostara.

Posljednji izbori u ovom gradu održani su još davne 2008. godine, a nakon isteka mandata tada izabranih predstavnika, Mostar je od 2012. vodila administracija načelnika Ljube Bešlića. Ipak, presudom Evropskog suda za ljudska prava krajem 2019. naloženo je održavanje izbora u Mostaru, pa će tako poslije punih dvanaest godina isti uslijediti 20. decembra.

Portal Analitika