Premijer Lukšić sa potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde Duškom Markovićem će, u odvojenim razgovorima sa predsjednicima Socijalističke narodne partije, Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene Srđanom Milićem, Andrijom Mandićem i Nebojšom Medojevićem pokušati da dođe do kompromisa.
U četiri oka
Prvi put će lideri opozicije imati odvojene sastanke, a do sada su u sličnim okolnostima nastupali zajedno sva trojica ili eventualno Mandić i Medojević, bez Milića. Prvi će se sa premijerom i vicepremijerom susresti
Mandić – u 13 sati, potom Medojević – u 14, i na kraju Milić – u 15 sati.Sastanak će uslijediti skoro dva mjeseca nakon prvih konsultacija koje su završene bez konkretnih zaključaka, ali sa optimizmom svih učesnika da je moguće doći do kompromisa. Opozicija je tada zahtijevala da uz ustavne promjene u pravosuđu dođe do promjena u dijelu identitetskih pitanja – da srpski jezik bude ravnopravan sa crnogorskim i da trobojka bude narodna zastava.
Srpski jezik prvi uslov
Da srpski jezik bude službeni, insistiraće u Novoj srpskoj demokratiji i na drugom sastanku sa predstavnicima Vlade, potvrđeno je Pobjedi u toj partiji.
Lider SNP Srđan Milić ovih dana saopštio je stav SNP-a da se „mora spriječiti diskriminacija većine koja govori srpskim jezikom od strane državnih organa Crne Gore“. Milić, ipak, nije precizirao da li će insistirati da ovo pitanje bude riješeno isključivo promjenama Ustava ili je dovoljno dosljedno sprovođenje Zakona o obrazovanju. On je istakao da je nezadovoljan sprovođenjem dogovora sa premijerom postignutim uoči donošenja izbornog zakona da crnogorski i srpski jezik imaju ravnopravan tretman u školskoj nastavi.
- Ne smije se zaboraviti da se prethodni dogovor oko pitanja državljanstva i pozicije srpskog jezika u obrazovnom sistemu ne sprovodi, odnosno opstruira, vjerovatno, organizovano od pojedinaca iz vlasti. Logično je postaviti pitanje – kako se može vjerovati bilo kojim predlozima premijera, ukoliko on očigledno nema snage da ih sprovede u djelo – kazao je Milić pred sastanak sa Lukšićem.
Ni SNP, ni Nova ne smatraju da su njihovi zahtjevi uslovljavanje reforme pravosuđa protiv kojeg su u više navrata izričiti bili i evropski politički funkcioneri. Identitetska pitanja oni ne smatraju ucjenom, nego ih svrstavaju u domen ljudskih prava.
Opozicija da pokaže zrelost
Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kazao je za Pobjedu da, bez obzira što je kompletna opozicija najavila da neće odustati od identitetskih pitanja, očekuje da „neka od opozicionih partija“ shvati da su ustavne promjene u dijelu pravosuđa obaveza koju traži Evropa i pitanje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Očekujem da će se u razgovoru sa premijerom naći kompromis. Hoću da vjerujem da će progovoriti odgovornost i da će neka od opozicionih partija pokazati zrelost – kazao je Vuković.
On je podsjetio da se identitetska pitanja mogu mijenjati jedino putem referenduma.
- Isturaju se identitetska pitanja u prvi plan. Zadire se u temelje građanske države, a to ne može da mijenja nijedna institucija, nego samo građani na referendumu – podsjetio je Vuković.
Poslanik DPS podsjeća da, kada je pisan Ustav, iz Savjeta Evrope su postavili sedam uslova, među kojima je bio taj da Crna Gora bude građanska država.
- Ostaje nam da razgovaramo, da pokušamo argumentima da ubijedimo opoziciju, a ako treba, za pomoć pitajmo i Evropu – kazao je Vuković.
Kao i sa izbornim zakonom
Za njega je priča o ustavnim promjenama identična onoj o izbornom zakonu, koja je trajala čak četiri godine.
- Scenario se ponavlja. Ne radi se o pitanju spremnosti za dijalog i kompromis, već o tome šta jedan koncept može uzeti od drugog, jer u Crnoj Gori je i dalje otvoren konflikt u svim segmentima, ne samo politici, između unitarističkog i suverenističkog koncepta. Ono šta radi opozicija je unitarističko, nelegitimno, neustavno, protivno Crnoj Gori. Suverenistički koncept ne može prihvatiti nešto od unitarističkog, razišli smo se 2006. godine – kaže Vuković.
On je, ipak, istakao da očekuje da će se i ova situacija riješiti kao ona kada je usvajan izborni zakon.
- I tada su tražili srpski da bude službeni, pa je kompromis nađen u izmjeni Zakona o opštem obrazovanju i promjeni naziva jezika u nastavnom programu – podsjetio je Vuković.
Isti „paket“ zahtjeva
Sve je očiglednije da je rad na ustavnim promjenama sličan izradi izbornog zakona. Svako se i tada borio za svoje političke zahtjeve dok je Evropa upozoravala da se posao mora što prije završiti, ako Crna Gora hoće datum otvaranja pregovora.
Izborni zakon, sam po sebi, bio je najmanje sporan. Opozicija je podršku tom aktu uslovljavala „paketom“ zahtjeva, među kojima je za vladajuće partije bio najsporniji onaj kojim se tražilo da srpski jezik bude ravnopravan sa crnogorskim u školama. Među zahtjevima bili su i da se odredi granica ko može imati pravo na afirmativnu akciju, kao i olakšice za dobijanje crnogorskog državljanstva građanima SFRJ koji su u Crnoj Gori imali neprekidno prebivalište pet godina prije 3. juna 2006. godine.
Nakon što Radna grupa nije uspjela postići kompromis o tim pitanjima, ovaj posao je „uzeo u ruke“ Kolegijum predsjednika Skupštine i, nakon 54 sjednice, gotovo u zadnji čas postigao dogovor. Potpisan je politički sporazum između premijera Igora Lukšića i lidera opozicije SNP-a Srđana Milića, PzP-a Nebojše Medojevića i Nove Andrije Mandića o nazivu nastavnog predmeta iz oblasti jezika i književnosti. Promijenjen je Zakon o opštem obrazovanju, a jezik u školama umjesto crnogorskog nazvan je crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski. Uvedene su i olakšice za dobijanje državljanstva Crne Gore građanima SFRJ koji su imali prebivalište u našoj državi prije 3. juna 2006. godine.
Zadovoljenje opozicionih uslova rezultiralo je usvajanjem najvažnijeg akta za dobijanje datuma pregovora. I vlast i opozicija (svi osim albanskih stranaka), 8. septembra digli su ruke za izborni zakon, poručujući da su pokazali volju za kompromis i ispunili ključni uslov Evropske unije.
Iako zadovoljni završenim poslom, poslanici i toga „ključnog dana za preporuku o otvaranju pregovora“ nijesu zaboravili da ih čeka još jedan važan zadatak.
- Slijedi nama još obaveza – ustavne promjene koje su predložili Vlada i opozicija. Optimista sam da ćemo dogovorom nalaziti rješenja i poslati poruku građanima i Evropi da smo relevantan partner – kazao je tada šef poslaničkog kluba SNP-a Aleksandar Damjanović.
Vukčević: Ustav se doživljava kao stranačka nagodba
- Potvrdilo se ono što sam rekao u jednom ranijem intervjuu – da je dosadašnji rad na promjenama Ustava imao koncepcijskih manjkavosti, da ga je odlikovala ishitrenost i monopol partijskih elita. Zato je predstojeći krug razgovora samo potvrda da su stvari suštinski vraćene na početak. To je i očekivano, jer je u dosadašnjem radu izostao dogovor o obimu, a potom i o sadržini ustavnog zahvata. Razgovori koji slijede označiće i to da se Ustav doživljava isključivo kao stranačka nagodba, a ne akt čijem donošenju prethode dublje analize i šire konsultacije svih društvenih aktera – kazao je profesor Ustavog prava Pravnog fakulteta Mediteran i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Mladen Vukčević.
Dosadašnji rad na reviziji, nastavlja on, krnjio je dostojanstvo Ustava kao akta, a nastavak takvog puta može pretvoriti Ustav u sezonsku robu, čije će trajanje određivati svaka aktuelna politička garnitura.
- Ovo posebno iz razloga što je izgubljeno dragocjeno i ne malo vrijeme za širi ustavni dijalog, i što će rasprave o ovom pitanju u predvečerje izbora, neminovno biti dio predizbornog kolorita. A to nije poželjan kontekst za ustavni inžinjering – kaže Vukčević.
Dodao je da se ne bi želio da se njegova predviđanja ostvare, ali se plaši da će „razgovori vlasti i opozicije u osnovi biti fokusirani na ona pitanja o kojima se ni jedni ni drugi nijesu vlasni dogovarati mimo naroda, to jest njegovog tropetinskog pozitivnog iskaza na referendumu“.
- U suprotnom, tako nešto bio bi nepodoban ustavni pokušaj, ma koliko mu se davao epitet demokratskog dogovora – naglasio je Vukčević.
