Vrhovna revizija je dala tužilaštvu uslovno mišljenje na finansijsku reviziju i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti. DRI je u izvještaju o reviziji konstatovala da tužilaštvo nije uskladilo poslovanje sa devet zakona, tri uredbe i četiri pravilnika. Tužilaštvu su dali 31 preporuku. Izvještaj se odnosi na Vrhovno, Specijalno, viša i osnovna tužilaštva. Na čelu Vrhovnog lani je bio Ivica Stanković, koji je ovog juna otišao u penziju, dok je na čelu Specijalnog tužilaštva Milivoje Katnić.
Zbog izraženog negativnog mišljenja i utvrđenih nepravilnosti, nadležni kolegijum za vršenje predmetne revizije saglasio se da se konačni izvještaj o finansijskoj reviziji i reviziji pravilnosti poslovanja tužilaštva za 2020. godinu dostavi skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe iupravu na upoznavanje.
Tužilaštvo je rješenja o utvrđivanju prava na isplatu dodatka na zaradu po osnovu dežurstva i pripravnosti donosilo na osnovu odluke o uvećanju zarade državnim službenicima i namještenicima za obavljanje određenih poslova, kojom je bila uređena oblast u dijelu isplate naknade za pripravnost i dežurstvo (član 26a), do 2017. godine, kada su odredbe navedenog člana ukinute od strane Ustavnog suda.
Shodno prezentovanoj dokumentaciji, utvrđeno je da se dodatak na zaradu po osnovu dežurstva i pripravnosti isplaćivao po osnovu rješenja koje za državne tužioce donosi Tužilački savjet, a za lica zaposlena u administraciji po tužilaštvima, rukovodioci državnih tužilaštava.
“Revizijom je, na osnovu prezentovane dokumentacije, utvrđeno da se obračun dodatka na zarade po osnovu dežurstva i pripravnosti vršio uglavnom na osnovu podataka o rasporedu dežurstava i pripravnosti, koji su dostavljani Sekretarijatu Tužilačkog savjeta od strane tužilaštava uz podatke za obračun zarada, a ne na osnovu ostvarenih časova pripravnosti i dežurstava, na šta ukazuje i činjenica da određena tužilaštva Sekretarijat u Tužilačkog savjeta ne dostavljaju evidencije koje potvrđuju ostvarenost sati pripravnosti i dežurstva”, navedeno je u izvještaju koji potpisuje član Senata DRI Nikola N. Kovačević.
Revizijom je utvrđeno da je u Specijalnom državnom tužilaštvu specijalni dodatak isplaćivan i licima koja su bila na trudničkom i drugim vrstama bolovanja, iako je prilikom obračuna naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad zaposlenog trebalo kao osnov za obračun naknade zarade koristiti prosjek osnovne zarade, bez dodatka na zaradu, kako je to propisano Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju.
Revizijom je utvrđeno da je tužilaštvo plaćalo specijalni dodatak zaposlenima koji to pravo ostvaruju na osnovu odluke o specijalnom dodatku, u visini od 45 odsto osnovne zarade, bez umanjenja dodatka po osnovu drugih dodataka na zaradu, koje su zaposleni ostvarivali u istom mjesecu, što nije u skladu sa članom 12 odluke o specijalnom dodatku, kojim je propisano, da ako zaposleni koji su ostvarili specijalni dodatak na zaradu, ostvaruju i pravo na dodatke iz člana 15 stav 1 tač. 1,2 i 5 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, specijalni dodatak se umanjuje na način da ukupan iznos dodataka po svim osnovima ne može biti veći od 45 odsto njihove osnovne zarade.
“Uvidom u uzorkom odabranu dokumentaciju za obračun zarada (za mjesece januar, jun i decembar 2020. godine), utvrđeno je da su određenim licima pored specijalnog dodatka od 45 odsto osnovne zarade isplaćivani i drugi dodaci na zaradu, koji su u prosjeku iznosili od 10 do 11 hiljada eura na mjesečnom nivou, iznad specijalnog dodatka na zaradu”, precizirali su iz DRI.
Vrhovna revizija je utvrdila i da je tužilaštvo vršilo plaćanja na ime uvećanja zarade za rad za vrijeme državnih i vjerskih praznika, a nije donosilo pisane odluke o organizovanju rada za vrijeme praznika, niti o istom obavještavalo Inspekciju rada, kako je to propisano članom 89 Zakona o radu.
