(Specijalno za Portal Analitika iz Sarajeva)
U Bosni i Hercegovini se već zahuktala predizborna kampanja. U utrku za glasove birača za sve nivoe vlasti upustilo se 39 političkih stranaka, 11 koalicija i 13 nezavisnih kandidata.
Na izborima koji će se održati 3. oktobra, više od tri miliona (preciznije: 3,1 milion) registrovanih glačasa biraće članove Predsjedništva BiH, predsjednika Republike Srpske (RS), kao i poslanike u skupštinama na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Riječ je o trećim opštim izborima koje provodi Centralna izborna komisija (CIK), a šesti nakon rata.
Žestoka borba: Biće poprilično gužve: za mjesta tri člana Predsjedništva BiH boriće se 20 kandidata, dok su za srpskog člana kolektivnog šefa države u trci četiri kandidata. Najozbiljnije ličnosti za „srpsku stolicu” su član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik (slika lijevo) i aktuelni član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, te kandidat opozicione koalicije u RS i predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić.
Glavni favoriti za bošnjačkog člana Predsjedništva su Haris Silajžić (druga ispod naslova), lider Stranke za BiH (SBiH), koji izbore 3. oktobra dočekuje sa funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, zatim Bakir Izetbegović (četvrta ispod naslova), predstavnik Stranke demokratske akcije (SDA) i sin osnivača te stranke Alije Izetbegovića, kao i Fahrudin Radončić (treća ispod naslova), predsjednik novoosnovanog Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH, inače medijski magnat, vlasnik „Dnevnog avaza”, najtiražnijeg dnevnog lista, ali i brojnih drugih listova.
„Hrvatski” problem: Žestoka borba vodit će se i između kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Jedan od njih je Željko Komšić (peta ispod naslova) iz Socijaldemokratske partije (SDP), koga hrvatske stranke smatraju legalnim, ali ne i legitimnim predstavnikom Hrvata u BiH, zato što je - kako mu zamjeraju - izabran glasovima Bošnjaka.
Druga dva kandidata su predstavnici dva HDZ-a. Riječ je o Borjani Krišto iz HDZ-a BiH, inače aktuelnoj predsjednici FBiH i Martinu Ragužu kandidatu HDZ-a 1990 i koalicije nekoliko manjih hrvatskih stranaka. Predizborne ankete i istraživanja govore da bi Komšić lako mogao ostati na sadašnjoj funkciji ukoliko jedan od kandidata dva HDZ-a ne odustane, na šta gotovo svakodnevno upozorava lider HDZ-a BiH Dragan Čović, pozivajući Raguža da se povuče „za dobrobit hrvatskog naroda”.
Govor mržnje i sumnjivci na listama: U trci za predsjednika RS, prema podacima CIK-a, naći će se čak 19 kandidata, uključujući bošnjačke i hrvatske stranke, kojima će, kao i prethodnih godina, pripasti potpredsjednička mjesta.
Međutim, borba bez poštede vodiće se između lidera vladajućeg SNSD-a i sadašnjeg premijera RS Milorada Dodika i predstavnika opozicione koalicije srpskih stranaka iz manjeg BH entiteta „Zajedno za Srpsku” Ognjena Tadića.
Izborna kampanja bit će sve prljavija, što se može nazrijeti iz dosadašnjih nastupa političkih konkurenata. Na to ukazuje i zvanično upozorenje CIK-a da će sankcionisati retoriku „koja bi mogla inicirati nasilje ili širenje mržnje”.
Ovogodišnji izbori, ali i predizborna kampanja će još po mnogo čemu biti karakteristični. Osim što će koplja ukrstiti probosanske stranke kojima dominiraju Bošnjaci, srpske stranke koje negiraju državu BiH i hrvatski politički subjekti koji su sve glasniji u traženju hrvatskog entiteta, već će se prljava borba voditi i između kandidata unutar nacionalnih korpusa.
Jedna od karakteristika ovogodišnjih izbora u BiH i ono po čemu izbore u ovoj zemlji razlikuje od onih u ostalim zemljama, jeste činjenica da su se na kandidatskim listama našli i - osumnjičeni ili optuženi za ratne zločine ili organizovani kriminal. To je potvrdio i Alternativni klub, koji je samo u prvih sedam dana predizborne kampanje primio 209 dojava građana BiH koji ukazuju upravo na takve kandidate.Strah od produbljivanja podjela: Analitičari upozoravaju da bi pobjeda Dodikove SNSD-a i Silajdžićeve SBiH - najkofrontiranijih političkih subjekata – mogla značiti uvlačenje Bosne u još dublju političku i ekonomsku krizu i odvlačenje od evroatlanskih integracija.
Politika SDA, koju vodi Sulejman Tihić u posljednje četiri godine bila je poprilično nedefinisana. Tihićevi istupi i, kako njegovi protivnici kažu, snishodljivost prema Dodiku i RS, ali i Srbiji i Borisu Tadiću, učinili su da SDA polako izgubi oreol stranke zaštitnika bošnjačkih interesa. Pojedini analitičari skloni su čak reći da je u SDA, upravo zahvaljujući njenom predsjedniku Tihiću, prisutna tendencija postepene ideološke transformacije u surogat socijaldemokratske stranke.
Upravo zbog te nedefinisanosti politike SDA, Tihić se nije kandidovao za člana Predsjedništva BiH plašeći se poraza, te je za tu poziciju lukavo isturio Bakira Izetbegovića, kojemu prognozeri ne daju previše šansi za ulazak u zgradu u ulici Maršala Tita u Sarajevu. Nova politička stranka Savez za bolju budućnost BiH, Fahrudina Radončića, pokušava se nametnuti kao nova politička opcija, sa drugačijim pogledima i rješenjima političke i ekonomske situacije u BiH. Radončiča kao najvećeg konkuretna i prijetnju po njihovu poziciju vide Haris Silajdžić, Sulejman Tihić, ali i lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, jer je Radončić zakoračio upravo na njihov teren i među njihove birače.
Izborni rat vodi se, dakle, i unutar nacionalnih korpusa. Opozicione stranke iz sva tri naroda optužuju vladajuće stranke za kriminal i korupciju koji su „rak rana“ BiH. Za Dodikovo ime vežu se brojne afere i drske pljačke državnog novca. Međutim, kako je ocijenio IFIMES, Dodik „zbog slabosti pravosuđa u BiH još uvijek nije procesuiran“.
Dodikov položaj najbolje je ilustrovao jedan od njegovih protivnika, Ognjen Tadić, upoređujući RS sa španskom sapunicom.
„Dodik i njegova vrhuška žive kao bogataši iz latinoameričkih serija, a oni u barakama preživljavaju berući voće sa njihovih plantaža“, kazao je Tadić.
Sudski procesi: Silajdžiću i njegovoj SBiH spočitavaju se veze sa energetskom mafijom, sa „sofisticiranim kriminalom“, zloupotrebom političke moći, dok se Tihić i SDA dovode u vezu sa pljačkaškom privatizacijom i zloupotrebama u državnim kompanijama koje je ta stranka zaposjela i podijelila interesne sfere sa Silajdžićevom SBiH.
Rekorder po broju kaznenih prijava i vođenih sudskih procesa među političarima u BiH je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.
Inače, većina vodećih političara u BiH optužuje se da je povezana ili uključena u kriminal i kriminalne aktivnosti. Veza između kriminala i politike postala je neraskidiva i može se definisati kao „kriminalizacija politike i politizacija kriminala“.
Sjenku na ovogodišnje izbore umnogome će baciti i činjenica da vlasti u BiH, iako su bile obavezne, nisu promijenile odredbu u Izbornom zakonu i Ustavu BiH i na taj način omogućili predstavnicima manjinskih naroda iz kategorije „ostali” da se kandiduju na najviše funkcije u BiH. Ta obaveza vlastima u BiH, podsjetimo, proizilazila je iz odluke Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu „Sejdić-Finci protiv BiH”, kojom je Sud u presudi jasno ukazao da su Ustav i Izborni zakon BiH u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, zbog čega postoji mogućnost da nakon isteka mandata, delegacija BiH u Vijeću Evrope ne dobije agreman nove delegacije.
Ali, sve do 3. oktobra o tome neće mnogo razmišljati bosanskohercegovački političari: najvažnije je sada dočepati se komada vlasti.
Duda ADŽOVIĆ
