Izložba će biti otvorena do 25. decembra, a posjetioci će do tada biti u prilici da vide impresivne fotografije iz svih krajeva Crne Gore.
Postavka obuhvata radove iz svih faza njegovog višedecenijskog stvaralaštva – od dokumentarnih snimaka posljeratne obnove, do antologijskih portreta crnogorskih gorštaka i pejzaža koji svjedoče o nestajućem svijetu tradicije i prirode. Izložba pruža uvid u Pešićev izuzetno bogat opus, koji broji više od 150 hiljada snimaka i otkriva njegovu jedinstvenu sposobnost da poveže dokumentarnu preciznost sa dubokim humanističkim osjećajem za ljude i prostor. Kao autor koji je fotografijom bilježio društvene i kulturne promjene Crne Gore i Jugoslavije tokom druge polovine XX vijeka, ostavio je neizbrisiv trag u razvoju naše vizuelne kulture.
Istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović Pejović, koja je i kustoskinja izložbe, kazala je da kroz Pešićeve radove pratimo, ne samo izgradnju zemlje i svakodnevicu njenog naroda, već i duboku humanističku nit koja povezuje sve što je radio – od industrijskih pejzaža pa sve do portreta iz planinskih predjela.
Izložba je i omaž jednom velikom autoru – fotografu i televizijskom snimatelju koji je, svojim radom i etikom, postavio temelje savremene crnogorske fotografije. Kroz nju se – kako je naglasila – oblikuju, preispituju i produbljuju pogledi na važne etape razvoja crnogorskog društva i identiteta, ukazujući na važnost njegovanja kulture pamćenja.
Ona se zahvalila na saradnji Jovani Bojović i Danilu Radusinoviću iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore, kao i Budu Simonoviću koji je omogućio uvid u Pešićeva pisma.
Pešićeve fotografije bilježe promjene u crnogorskom društvu poslije rata, a prepoznatljiv je po reportažnoj i dokumentarnoj fotografiji, realističnim portretima, kao i lirskim prizorima prirode.Fotografisao je ljude težake, stočare, ribare, planince i primorce, nomade i slučajne prolaznike, puteve i bespuća Crne Gore. Kroz njihove portrete prenosio je karakter ljudi karakterističan za naše podneblje.
Prvi je pronio kameru kroz kanjon Nevidio, vrebao je sumrake i zalaske sunca na plažama i dočekivao zore u durmitorskim snjegovima da uhvati čudesnu igru sjenki na netaknutoj bjelini. Gotovo da nema mjesta u Crnoj Gori, u koje za 60 godina stvaralačkog rada, nije kročila njegova noga i vidjelo njegovo oko.
Predstavljeni materijal potiče iz arhive Biroa za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore, gdje se čuva više od šest hiljada negativa i kontakt kopija, otkupljenih od autora početkom osamdesetih godina.
Zahvaljujući saradnji između Narodnog muzeja i Vlade Crne Gore, fotografije su digitalno obrađene i prilagođene savremenim muzejskim standardima. Fotografije je skenirao, kadrirao – u skladu sa prisupom koji je sam Pešić primjenjivao prilikom objavljivanja – i tehnički obradio za štampu Lazar Pejović. Ovaj fotografski fond biće trajno pohranjen u Narodnom muzeju, kao dragocjeni segment kulturnog nasljeđa Crne Gore.
Milan Pešić je rođen 1924. godine pod Crnom Stranom ispod Zagarača kod Danilovgrada.
Bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe. Ušao je u svijet fotografije 1945. godine i u njemu ostao do 2009. Bio je jedan od osnivača foto-kluba ,,Titograd“ (1947), a ubrzo zatim i Foto-kino saveza Crne Gore, koji je sve do kraja sedamdesetih okupljao profesionalce i amatere, dopisnik „Filmskih novosti“ iz Slovenije (1950–1951), samostalni reporter ,,Pobjede“ (1954–1961), samostalni dopisnik RTB za Crnu Goru, Sandžak i Dubrovnik (1961–1987).
Dobitnik je više nagrada i priznanja - dvije Trinaestojulske nagrade (1962, 1965), Internacionalni majstor umjetničke fotografije (1971), Majstor fotografije FSJ (1993), nagrade FSJ za životno djelo (1993). Umro je 2009. godine.
