Andres Markoleta, naučnik sa Univerziteta u Čileu, koji je predvodio studiju objavljenu u časopisu Science of the Total Environment u martu, rekao je da su te „supermoći“, koje su evoluirale kako bi se oduprle ekstremnim uslovima, sadržane u pokretnim fragmentima DNK koji se lako mogu prenijeti na druge bakterije.
„Znamo da tlo Antarktičkog poluostrva, jednog od polarnih područja najteže pogođenog otapanjem leda, ugošćuje veliku raznolikost bakterija“, rekao je Markoleta. „I da neki od njih predstavljaju potencijalni izvor gena predaka koji daju otpornost na antibiotike“, dodao je.
Naučnici sa Univerziteta Čile prikupili su nekoliko uzoraka sa Antarktičkog poluostrva od 2017. do 2019. godine.
"Vrijedi se zapitati mogu li klimatske promjene uticati na pojavu zaraznih bolesti", rekao je Markoleta.
"Ti geni bi, u mogućem scenariju, mogli da napuste ovaj rezervoar i podstaknu pojavu i širenje zaraznih bolesti", dodao je.
Naučnici su otkrili da bakterije Pseudomonas, prevladavajuća grupa bakterija na Antarktičkom poluostrvu, nijesu patogene, ali mogu biti izvor "gena otpornosti", koje ne zaustavljaju uobičajeni dezinficijensi kao što su bakar, hlor ili kvaternarni amonijum.
Ali, druga vrsta bakterije koju su istraživali, bakterija Polaromonas, ima "potencijal da inaktivira beta-laktamske antibiotike koji su neophodni za liječenje različitih infekcija", rekao je Markoleta.
