List piše da je Milka Tadić kandidat za ambasadora u SAD, dok je za šefa Misije pri UN u Njujorku predložen Vladimir Vučinić.
Za novog ambasadora pri EU predložen je Petar Marković, dok je Džemal Perović kandidat za novog crnogorskog ambasadora u Albaniji. Sada je na potezu crnogorski predsjednik Milo Đukanović, koji treba da da saglasnost za ove predloge.
Međutim, nije aktuelno samo pitanje ambasadora. Po saznanjima Dana, zbog složene političke situacije, Ministarstvo vanjskihposlova će kao privremeno rješenje imenovati jedan broj specijalnih izaslanika u drugim državama ili pri međunarodnim organizacijama.
To rade kako bi izbjegli moguće komplikacije oko saglasnosti predsjednika države za imenovanje novih ambasadora. Formalno, ministarstvo tu mogućnost ima u aktuelnom Zakonu o vanjskim poslovima.
Đukanović je ranije rekao da neće potpisati ukaz o postavljanju ambasadora za bilo koga ko je, po njegovom sudu, radio protiv Crne Gore, što je izazvalo velike kritike iz dijela skupštinske većine.
Imajući u vidu zastoj i komplikovani politički momenat zbog kohabitacije, imenovanje specijalnih izaslanika smatra se za prelazno rješenje, dok se ne završe konsultacije između Vlade i predsjednika države.
Prema članu 42 Zakona o vanjskim poslovima, ministar može, radi obavljanja posebnih zadataka, da odredi specijalnog izaslanika koji privremeno boravi u drugoj državi ili pri međunarodnoj organizaciji.
Specijalni izaslanik postupa po instrukcijama šefa diplomatije.
Sredinom decembra prošle godine, vlada premijera Zdravka Krivokapića predložila je opoziv sedam ambasadora, što je Đukanović odbio da potpiše uz obrazloženje da odluka nije valjano obrazložena, zbog čega je zatražio objašnjenje.
Đukanović je ta da naveo da su premijer Zdravko Krivokapić i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović izjavili da su se na opoziv ambasadora od lučili zbog toga što su oni u kontinuitetu djelovali suprotno interesima Crne Gore, ali da to po sebi nije dovoljno da se ide na opoziv dip lomatskih predstavnika.
Vlada je ranije inicirala opoziv ambasadora iz Kine Darka Pajovića, Vatikana Miodraga Vlahovića, Bosne i Hercegovine Obrada Miša Stanišića, Italije Sanje Vlahović, Njemačke Vere Kuliš, Srbije Tarzana Miloševića, Ujedinjenih Arapskih Emirata Dušanke Jeknić i Poljske Budimira Šegrta.
Potpisivanje ukaza u rukama predsjednika države
Po Zakonu o vanjskim poslovima, član 40, predlog za postavljenje ambasadora utvrđuje Vlada, na predlog ministra vanjskih poslova.
Predsjednik države ukazom postavlja ambasadora, no dobijanju afemana države prijema i mišljenja odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose.
Predlog za opoziv ambasadora utvrđuje Vlada, na predlog ministra vanjskih poslova. Predsjednik ukazom opoziva ambasadora.
Predsjednik daje ambasadoru akreditivno i opozivno pismo.
