Manifestacijom Dan sjećanja na Srebrenicu, u organizaciji Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, obilježilen je 11. jul, evropski Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Obilježavanju ovog događaja i polaganju cvijeća u parku Pobrežje, u Podgorici, osim članova Bošnjačkog vijeća, prisustvovao je veliki broj predstavnika javnog, političkog i društvenog života, nevladinog sektora, te brojni ambasadori i drugi predstavnici diplomatskog kora, kao i predstsvnici delegacije Evropske unije u Podgorici.
O potrebi institucionalnog obilježavanja Dana sjećanja na genocid u Srebrenici u Cnoj Gori govorili su predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić i direktorka Centra za gradjansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
"Genocid u kome je stradalo 8372 ljudi, Bošnjaka , bio je u sumrak 20. vijeka. Tamna stranica historije čovječanstva ispisana holokaustom nad Jevrejima, zatvorila se stradanjem Bošnjaka. Sistematsko ubijanje, protjerivanje i zatiranje ovog naroda, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, svoj završni čin imalo je u Srebrenici. Zaštićena zona Ujedinjenih nacija, koju je obezbjeđivao holandski bataljon predata je u ruke ratnom zločincu, katilu Ratku Mladiću i njegovim falangama", kazao je mustafić.
Pred očima Evrope koja je, poručuje Mustafić, imala obavezu štititi Srebrenicu, planski i sistematski, u nekoliko dana, strijeljano je preko osam hiljada ljudi, a njihovi posmrtni ostaci zatrpani u masovnim grobnicama, od kojih neke, ni nakon 28 godina nisu pronađene.
"Danas se u Srebrenici sahranjuju posmrtni ostaci trideset civila, žrtava genocida. Još dosta njih čeka na svoj smiraj, na dženazu, a njihove majke, supruge, sestre i djeca iščekuju – makar djelić kosti , česticu- svog najmilijeg. I kao što u riječi Srebrenica sadrži se i ovaj i svi drugi genocidi i zločini nad Bošnjacima, tako i u sjećanju na Nju, sebe pronalazi svaki Bošnjak, gdje god stajao i bilo kojom zemljom hodio.Zato i mi ovdje, kao Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, godinama unazad, obilježavamo ovaj datum, koji je ujedno i evropski Danu sjećanja na genocid u Srebrenici . Podsjetimo da je Crna Gora, odnosno naša Skupština, usvojila deklaraciju o Srebrenici 2009. i Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici 2021.godine", kazao je Mustafić.
Time se, ističe, jasno i nedvosmisleno odredila prema ovom događaju i to služi kao svijetli primjer u regionu.
"Obilježavanje ovog dana je, dakle, obaveza države, a Bošnjačko vijeće sa svim sugrađanima koji osjećaju važnost ovog čina, godinama već, podsjeća na ovaj događaj. Smatramo da se samo temeljnim suočavanjem sa prošlošcu može razmišljati o istinskom pomirenju. Svako negiranje genocida, njegova relativizacija ili prećutkivanje ostavlja otvorene i nezaliječene rane i zatvara vrata povjerenju i saradnji. Isto tako, svaka generalizacija i pripisivanje kolektivne krivice čitavom narodu predstavlja sunovrat etike i odgovornosti. Srebrenički genocid, kao i svaki drugi u historiji , ima svoje naredbodavce, planere i izvršitelje", kazao je Mustafić.
Njihova odgovornost je, poručuje Mustafić, individualna, i svaki od njih, svojim imenom i prezimenom-zločinca, mora snositi odgovornost i biti adekvatno kažnjen
"Naša je ljudska i institucionalna obaveza da na to ukazujemo i podsjećamo, uvijek i na svakom mjestu. Zbog nas samih, zbog generacija koje su rođene u vrijeme i poslije Srebrenice, zbog onih koji tek dolaze i spoznaju svijet oko sebe. Smatramo da se poglavlje o genocidu u Srebrenici mora nalaziti u crnogorskim udžbenicima, a sa njime i lekcije o deportacijama, Štrpcima, Kaluđerskom lazu, Bukovici i drugim zločinima nad Bošnjacima koji su se desili u Crnoj Gori, ili nad njenim gradjanima, a koji još cekaju adekvatnu sudsku presudu. Vjerujemo da je to moguće i ustrajaćemo u tome, cijeneci i pravo svih drugih da se sjećaju zločina počinjenih nad pripadnicima njihovih naroda. Srebrenica i 11. Juli su dovoljni da u njih stane sva bol i sjecanje našeg- bošnjačkog naroda", kazaon je Mustafić.
On je posjetio na riječi Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije koja je kazala: „Neke rane ne zacijele decenijama. Srebrenica je i dalje otvorena rana na evropskoj savjesti. Neke majke nikada nisu pronašle konačni smiraj za svoju djecu. Mnoge od raseljenih porodica nikada se nisu vratile u svoje domove. Neki preživjeli se i dalje bude usred noći. Kao žena, majka i supruga, mogu samo pokušati da zamislim dubinu vašeg bola. Srcem sam uz vas. Teško je i pojmiti razmjere ove ogromne tragedije. Danas oplakujemo i sjećamo se. Uz vas smo u žalosti, sjećamo se sopstvenih grešaka, dok tražimo pravdu, radimo na pomirenju. Danas je cijelom svijetu jasno da nismo ispunili svoju obavezu da zaštitimo one kojima je naša zaštita bila najpotrebnija.“
Negiranje genocida je direktni poziv na novu strahotu
Direktorka Centra za gradjansko obrazovanje Daliborka Uljarević poručila je da posebno brine relativizacija i negiranje genocida u Srebrenici od strane izabranih predstavnika vlasti, ali i etiketiranje civilnog društva koje podsjeća na genocid u Srebrenici i ostale zločine na prostorima bivše Jugoslavije.
"Ovo je trenutak kada se duboko potreseni prisjećamo najmračnijeg poglavlja u nedavnoj istoriji našeg regiona i neizrecive patnje žrtava koje nas usmjeravaju da se dosljedno borimo za istinu, pravdu i pomirenje kako se takvi zločini nikada nebi ponovili. U Srebrenici je prije 28 godina počinjen zločin nezapamćene okrutnosti, u kojem je hiljade nevinih života brutalno ugašeno. Žrtve su ubijene zbog svoga identiteta, a ideologija i politika koje su odgovorne za taj genocid do danas nisu poražene. Lako ćemo ih prepoznati i u Crnoj Gori i u regionu po težnji da se taj najveći pojedinačni zločin u postjugoslovenskim ratovima relativizuje ili negira. Taj strašan događaj nikada ne smijemo zaboraviti. Samo kroz duboko sjećanje na prošlost i suočavanje s činjenicama možemo graditi bolju budućnost za nove generacije. Pravda za žrtve će se obezbijediti tek onda kada i svi u ovom društvu budemo svjesni i da je genocid izvršen uz podršku zvanične politike Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) koja je pružala pomoć vojsci bosanskih Srba, te koja u konačnici nije spriječila genocida", kazala je Uljarević.
Svako negiranje genocida, poručuje ona, mora biti javno stigmatizirano i sankcionisano, jer je to direktni poziv na novu strahotu.
"Nažalost, posljednjih godina i u Crnoj Gori svjedočimo relativizaciji zločina, glorifikovanju zločinaca, žmurenju na ono što je 275.345 ugrožavanje elementarnih civilizacijskih vrijednosti. Posebno brine relativizacija i negiranje genocida u Srebrenici od strane izabranih predstavnika vlasti, ali i etiketiranje civilnog društva koje podsjeća na genocid u Srebrenici i ostale zločine na prostorima bivše Jugoslavije. Ipak, pohvalno je što je Skupština Crna Gora usvojila dva akta o genocidu u Srebrenici – Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici 2009. godine i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici 2021. godine, ali i razriješila ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava zbog relativizacije genocida u Srebrenici. To jeste iskaz poštovanja prema porodicama stradalih i doprinos izgradnji ambijenta koji će doprinijeti – suživotu umjesto stradanju, solidarnosti umjesto mržnji, empatiji umjesto zlu", kazala je Uljarević.
Svi, poručuje Uljarević, moramo preuzeti odgovornost za oblikovanje budućnosti u kojoj se ovakvi zločini neće ponoviti.
"U tom kontekstu, podsjećam na nedostatnosti našeg obrazovnog sistema kad je riječ o sistemskom pristupu učenju o genocidu u Srebrenici. Takođe, podsjećam da su prošle godine nevladine organizacije – Akcija za ljudska prava, ANIMA i CGO – apelovali na Skupštinu i Vladu Crne Gore da se 11. jul zvanično proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kako je to i predviđeno Rezolucijom. Na žalost, to se nije desilo, a ja taj naš apel ponavljam i na ovom mjestu u nadi da će novi skupštinski saziv i Vlada imati više svijesti i savjesti i to učiniti. Danas smo ovdje da odamo počast svim žrtvama i njihovim porodicama. Njihova patnja i gubitak su vječni podsjetnik na potrebu za mirom i poštovanjem ljudskih prava, ali i naša obaveza da radimo na oblikovanju društva u kojem prevladavaju saosjećanje, razumijevanje i poštovanje nad podjelama po nacionalnoj, vjerskoj, etničkoj ili drugoj pripadnosti i različitosti. U Centru za građansko obrazovanje (CGO) ćete uvijek imati prijatelja u misiji očuvanja sjećanja na genocid u Srebrenici. Neka naše riječi i naša djela pruže nadu za bolju budućnost, bez nasilja i bez mržnje, da se Srebrenica nikad više ne ponovi", zaključila je Uljarević.
