"Prijedlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) koji je ušao u skupštinsku proceduru bez javne rasprave predstavlja ozbiljan korak unazad u pogledu sudske kontrole nad radom službe, transparentnosti zapošljavanja i sistema javnih nabavki", upozorio je Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa.
Muk ističe da ne postoji opravdan razlog zašto se ovako važan zakon usvaja ubrzano, bez ikakvih konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću.
“Teška i bolna iskustva našeg društva sa bezbjednosnim službama, uz brojne zloupotrebe i kršenja ljudskih prava, nisu bila dovoljan razlog da se otvori odgovorna rasprava o ovom zakonu”, izjavio je Muk.
Muk upozorava da predloženi zakon dodatno izoluje ANB kao “državno ostrvo bez kontrole”, navodeći da se Agenciji daje mogućnost da zaobiđe sve propise o javnim nabavkama, čak i kada nabavke nemaju bezbjednosni karakter. Time se, prema njegovim riječima, stvara prostor za netransparentnu i diskrecionu potrošnju budžetskih sredstava, bez ikakvog spoljnog nadzora.
“Ovo je ozbiljan udar na princip zakonitosti i fiskalne odgovornosti”, ocjenjuje Muk.
Posebnu zabrinutost izazivaju, kako navodi Institut Alternativa, odredbe koje omogućavaju ANB-u da bez sudske odluke pristupa brojnim podacima iz elektronskih i pisanih evidencija državnih organa, uključujući podatke o elektronskoj komunikaciji i lokaciji korisnika, kao i pregled informacionih sistema.
“Ovo je u direktnoj suprotnosti sa Ustavom i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava”, upozorava Muk.
Institut takođe kritikuje predložene izmjene u vezi sa zapošljavanjem u ANB-u. I dok je važeći zakon omogućavao izuzetke od javnog oglašavanja, novi predlog uvodi takvo zapošljavanje kao obavezno pravilo.
“Umjesto da se otvori put za profesionalizaciju i konkurentnost, predlog učvršćuje sistem zapošljavanja bez konkursa, čime se favorizuju lične i političke veze u odnosu na stručnost”, ističe Muk.
Takođe se ukida obaveza srazmjerne zastupljenosti manjina u zapošljavanju, što je korak unazad u odnosu na standarde ravnopravnosti i uključivosti.
Muk je dodatno ukazao na netransparentnost procesa izrade zakona, naglasivši da nije poznato ko je autor zakona, ni da li je tekst konsultovan sa međunarodnim partnerima, uključujući Evropsku uniju.
“Ovdje nije riječ samo o bezbjednosti, već i o vladavini prava, ljudskim pravima i funkcionisanju institucija”, upozorava on.
Predlog zakona, kako navodi Institut Alternativa, ograničava i obaveze ANB-a prema drugim državnim organima. Umjesto jasne obaveze izvještavanja Savjeta za odbranu i bezbjednost, predloženo je da Agencija dostavlja informacije “kada to nalažu razlozi nacionalne bezbjednosti”, čime se prostor za samovoljno odlučivanje dodatno širi.
“Sve ovo potvrđuje da je riječ o normativnom povlačenju pred principima transparentnosti, odgovornosti i ustavne kontrole bezbjednosnog sektora”, zaključio je Muk.
Institut Alternativa pozvao je Skupštinu Crne Gore da zaustavi hitnu proceduru i otvori širu stručnu i javnu raspravu o zakonu, uz uključivanje međunarodnih partnera, civilnog društva i stručnjaka.
