Mislim da danas nikome u Crnoj Gori nije nepoznanica da u pojedinim energetskim preduzećima ima viška zaposlenih, ili da precizno kažem, broj zaposlenih nije pratio dinamiku razvoja, saopštio je u intervjuu Pobjedi ministar energetike i rudarstva Saša Mujović.
"Moj stav po ovom pitanju je jasan: energetski subjekti su obavezi, prije svega prema građanima Crne Gore, da objasne odluke koje su donosili, pa i ovo o kojem se već duže vrijeme u javnosti spekuliše. To je odgovoran odnos prema građanima, da im se ispostavi čist račun za ono što plaćaju. Energetski sistem je živ sistem koji stalno raste i razvija se, a za to su potrebna i sredstva i ljudski kapaciteti. U kojoj mjeri je to bila realna potreba ovih kompanija, građani moraju da imaju jasnu informaciju", kazao je Mujović, odgovarajući na pitanje da li je zadovoljan sa upravljanjem preduzećima iz energetskog sektora i njihovim poslovnim rezultatima, sa obzirom na to da su preduzeća iz tog sektora, a posebno preduzeća iz EPCG grupe u posljednje tri godine, postala prepoznata i po ogromnom zapošljavanju.
Da li se mogu očekivati novi profesionalni menadžmenti i odbori direktora u svim energetskim kompanijama? Što Vi očekujete od novih uprava ovih kompanija?
MUJOVIĆ: Energetske kompanije su najprofitabilnija državna preduzeća, od velikog značaja za kvalitet života građana. Mislim da ćemo se svi saglasiti sa mojim stavom da na rukovodećim mjestima u tim preduzećima moraju da budu profesionalci u smislu efikasnijeg upravljanja, kvaliteta usluga i jačanju kapaciteta. Dakle, osobe sa iskustvom, znanjem i vizijom. Vjerujem da niko u Crnoj Gori ne može da ima ništa protiv takvih rješenja. Naravno, to po automatizmu ne znači da je profesionalac samo onaj koji nije član ili simpatizer neke partije. Mi smo politička bića i ustavno pravo svakog građanina je da ima političko opredjeljenje. Mene zanimaju stručnost i kapaciteti da se suštinski doprinese razvoju energetskih kompanija i sposobnost za suočavanje sa svim izazovima. Kada shvatimo da energetska preduzeća nijesu ,,kolač“ koji treba da dijelimo već jedan od najvažnijih resursa države, ne sumnjam da ćemo svi na ta mjesta da kandidujemo najbolje. To je ono što očekujem od procesa personalnih rješenja u upravljačkim strukturama ovih kompanija.
Da li se u narednom periodu može očekivati izgradnja novog, većeg stabilnog izvora električne energije? Da li i kada treba očekivati izgradnju dugo najavljivane hidroelektrane Komarnica?
MUJOVIĆ: Na vrhu jednog važnog resora kao što je energetika, neću se baviti očekivanjima već konkretnim rezultatima. Svi naši koraci idu u pravcu izgradnje novog stabilnog izvora energije, jer je to obaveza prema našim građanima, da im obezbijedimo što veći stepen energetske nezavisnosti. Globalna kriza na tržištu energenata kojoj smo svjedočili dokazala je i laičkoj javnosti da je energetska nezavisnost države njen prioritet. Dakle, govorimo o jasnim planovima za valorizaciju potencijala kojima je Crna Gora bogata a koje, nažalost, do sada nije valorizovala. Govorimo o projektima na Komarnici, Kruševu, Ćehotini, koji su svi u određenoj fazi postupka, ali i svaki od njih, neki manje neki više, imaju svoje izazove koje moramo sagledati ne samo sa energetskog aspekta, već i u oblasti zaštite životne sredine i naših obaveza u tom dijelu u procesu pristupanja EU.
Što se tiče konkretnih aktivnosti na realizaciji HE Komarnica, prethodna Vlada je zaključila ugovor o koncesiji za korišćenje prirodnih bogatstava, radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskog objekta HE Komarnica radi proizvodonje električne energije sa Elektroprivredom. Postupak ocjene elaborata uticaja na životnu sredinu je u toku. Od te ocjene zavisi i dalji red koraka u projektu. Naravno, u ovako značajnim projektima moramo napraviti jedan široki konsenzus i uključiti zainteresovanu javnost, koja mora biti svjesna da potrebe za energijom rastu. Ekologija i energetika mogu imati partnerski odnos, što je i definicija održivog razvoja i još jedan cilj koji namjeravamo da postignemo. Pokrenućemo i dugo zapostavljano pitanje korištenja vode Bilećkog jezera. Uz velike projekte, uporedo radimo i na valoriaciji potencijala vjetra i sunca, kao i na jačanju energetske efikasnosti, kako u javnim ustanovama tako i u domaćinstvima kroz niz projekata. Sve ovo ne samo da je od konkretne koristi za naše građane, već je i skladu sa našom zelenom agendom.
Termoelektrana (TE) je jedan od glavnih crnogorskih proizvodnih energetskih objekata u kojem se proizvodi oko 40 odsto električne energije. I u narednoj godini je energetskim bilansom planirano da se 37 odsto električne energije proizvede iz TE. Da li i kako Crna Gora može nadomjestiti proizvodnju iz TE, ako ta proizvodnja bude ugašena zbog zahtjeva EU? Koliko godina će prema Vašim procjenama TE nakon ekološke rekonstrukcije moći da radi, odnosno kada ćemo morati ugasiti TE?
MUJOVIĆ: Energetska zajednica i EU su partneri Crne Gore i to su jasno pokazali i na Ministarskom savjetu Energetske zajednice, održanom u nedavno u Beču. Ono što oni traže od nas je da ispunimo obaveze koje smo sami prihvatili 2006. godine i 2018. godine. Zelena energetska tranzijcija je naša obaveza i u tom procesu ćemo imati svu podršku Energetske zajednice. Dakle, nećemo gasiti TE Pljevlja preko noći, ali ćemo morati da pokažemo da ulažemo u fer zelenu tranziciju. TE je važna za energetski sistem Crne Gore, što se posebno pokazalo u periodu globalnih poremećaja na tržištu energetike. Ekološka rekonstrukcija TE smanjiće njen uticaj na životnu sredinu, ali pitanje ugljen-dioksida (CO2) svakako ostaje kao izazov, koji će opterećivati i samo funkcionisanje TE sistemom trgovine emisijama CO2, odnosno rastom cijene CO2 kredita, koji će proizvodnju energije iz ovog energetskog objekta učiniti manje isplativom i održivom. Ministarstvo trenutno analizira različite scenarije za dostizanje ciljeva koji su utvrđeni do 2030. godine, sa perspektivom do 2050. godine, odnosno različite varijante napuštanja uglja kao izvora energije (tzv. coal phase out) i budućeg rada TE, koja ima ključni uticaj na dostizanje novog cilja za smanjenje CO2 emisija.
Smanjenu proizvodnju energije iz TE treba nadoknaditi iz obnovljivih izvora energije, u prvom redu većih hidroenergetskih objekata. Takođe je potrebno planirati i izgradnju objekata za proizvodnju energije iz drugih izvora energije, prije svega sunca i vjetra, uz implementaciju najboljih rješenja u oblasti zaštite životne sredine.
Kako komentarišete i ocjenjujete odluku EPCG da za 20 miliona eura kupi imovinu nikšićke željezare od turske Tosjali grupe i nakon toga osnuje kćerku kompaniju koja je već u velikim finansijskim problemima i pored upozorenja Agencije za zaštitu konkurencije da ne sprovode tu kupovinu prije njihovog mišljenja, imajući u vidu da je eventualna državna pomoć u oblasti čelika posebno problematična?
MUJOVIĆ: Zaista se ne bih bavio hipotezama i ocjenama odluka koji su donijeli pojedinci svjesni odgovornosti koju imaju kao rukovodeći kadar, bilo da se radi o EPCG ili Vladi koja se javno hvalila tim poslom. Postoje institucije koje se time bave. Ja sam naslijedio taj problem, uz resorno Ministarstvo ekonomije, i najbolji scenario bi bio da se nađe kvalitetan strateški partner za ovu kompaniju. EPCG je raspisala javni oglas, i očekujem od njih da proces sprovedu do kraja, uz podršku Ministarstva. Moj stav o željezari je jasan, ona treba da radi, a u kojem obimu i kapacitetima, to će da diktiraju ekonomska realnost i uslovi na tržištu. To je jedini recept za uspješan rad preduzeća i očekujem da će budućnost željezare ići u tom smjeru.
Usporiti sa dozvolama za vjetro i solarne elektrane
Privatni investitori i državna Elektroprivreda u narednom periodu najavljuju gradnju brojnih obnovljivih izvora električne energije (vjetroelektrana i solarnih elektrana prilično velike snage). Da li će naš sistem i mreže moći to da podnesu i izdrže, da li je to opasno za našu prenosnu energetsku mrežu?
MUJOVIĆ: Prvo oko najvažnijeg dijela pitanja, nema opasnosti za našu prenosnu mrežu jer će se prvo priključiti projekti koje mreža može da podnese. Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) ima zakonski definisane odredbe priključenja na mrežu dinamikom koja ne ugrožava rad sistema. Razvoj energetike i njenu dinamiku svakako diktira razvoj elektroenergetske mreže i zato fokus treba da bude na jačanju prenosne i distributivne mreže. U tom dijelu smatram da imamo kredibilnog operatora sistema CGES koji će svakako sagledati sve segmente po pitanju priključenja elektrana na sistem. U planu su investicije od preko 200 miliona eura ne samo da bi se povećali kapaciteti za integraciju obnovljivih izvora, već i da bi se obezbijedio sigurniji i efikasniji rad sistema.
Međutim, novi izvori energije podstiču razvoj i unapređenje energetske infrastrukture, ali brzina izgradnje prenosne mreže traži više vremena zbog dozvola, eksproprijacije, rješavanja imovinskih pitanja. Zbog sam stava da treba da usporimo sa izdavanjem dozvola, uz zadovoljstvo što imamo veliko interesovanje investitora. Ali, ukoliko ne pojačamo prenosnu mrežu i ne napravimo Transbalkanski koridor koji povezuje Pljevlja sa Bajinom Baštom, svaka naša priča o intergaciji obnovljivih izvora je deplasirana.
