„U Crnoj Gori nema koncezusa oko toga kuda Crna Gora treba da ide u ekonomskom smislu i to je problem. Nemamo strateški okvir nego svaka Vlada, a često se mijenjaju zadnjih godina, kreće u nove reforme i gubimo na vremenu. Dešava se da te reforme nemaju održivost i analizu, već se donose kratkoročno, kako bi uticali na biračko tijelo, i žao mi je zbog toga“, kazao je Boris Mugoša, poslanik i predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, tokom predavanja naREACT-u, Forumu za mlade, koji se u organizaciji „ALFA centra“ održava na Žabljaku.
Prošle godine, kazao je Mugoša, prema podacima Monstat-a, u posljednjih osam godina (izuzimajući godinu kada je bila korona) imamo najmanji rast bruto domaćeg proizvoda od 3,2%, a procjena je da je i ove godine oko 3%, što dovodi do usporavanja ekonomske aktivnosti, a to nikako nije dobro.
Decenijama, kako je naglasio, ne uspijevamo da diversifikujemo ekonomiju, već je svodimo na „ekonomiju sunca i snijega“ – ljeti se nadamo lijepom vremenu, a zimi snijegu, što kao posljedicu ima spoljnotrgovinski deficit.
Nije dobro, prema riječima Mugoše, što danas nemamo kvalitetne direktne investicije. Prije 2020. godine 40% stranih investicija se odnosilo na produktivnu svrhu, a 20% u nekretnine, dok se danas više od 50% odnosi na nekretnine, a svega 13% na investicije.
Kada su u pitanju programi „Evropa sad“, žao mu je što vlast i opozicija zajedno nije koncipirala program koji bi, kako je naglasio, bio kvalitetan i održiv, nego se opet gledalo ko je vlast, a ko opozicija, i ko će „ubrati“ više političkih problema.
„Nakon 2020. godine krenuli smo da eksperimentišemo, tražimo se, što nije dobro, izmišljamo modele koji nemaju uporište u drugim zemljama“, kazao je Mugoša.
Kako je istakao, dobro je što je 2020. godine došlo do smjene vlasti, jer promjene su dio demokratskog procesa, ali nije dobro što narod nije dobio suštinske promjene.
„Rekao sam novoj vlasti da su imali prostor da nauče iz grešaka. Mi smo pravili greške, a oni sad, ne da prave iste greške, nego prave još veće greške, čime pokazuju da su gori od nas“, kazao je Mugoša.
Na pitanje učesnika šta očekuje od izbora 2027. godine, kazao je da bi volio da Crna Gora nakon tih izbora bude demokratski i ideološki zaokruženija, jer ne smijemo dozvoliti da nam nečije nacionalno opredjeljenje, ili partijska knjižica, budu glavno mjerilo.
„Broj partija u vlasti nije ogledalo kvaliteta. Ova vlast je skup svega i svačega, bez ideoloških principa, jedno pričaju jedni, drugo drugi, a sve međusobne razmirice rješavaju foteljama. Moramo da shvatimo da je EU sistem vrijednosti, a mi se bavimo revizijom istorije i stvarima koje ne doprinose kvalitetu života, već stvaraju nove podjele. Ključni problem vlasti je umjesto da ostavi svoj pečat i novu vrijednost, oni se i dalje obračunavaju sa prethodnim režimom. Krivo mi je, jer nijesu iskoristili priliku i privilegiju da pokažu svoje znanje i umijeće, već samo slabost“, naglasio je Mugoša.
Prema riječima Miloša Nikolića, generalnog direktora Direktorata za NATO i političku bezbjednost u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, država Crna Gora je, kako je istakao, jasno definisala pravac kojim želi da se kreće, a to su evroatlantizam, dobrosudsjedski odnosi i regionalna saradnja. Članstvo u NATO-u, kako je kazao, nije samo doprinijelo ugledu i reputaciji Crne Gore na međunarodnom planu, već i dostizanju standarda u zemlji. Kada je u pitanju članstvo u EU, Nikolić vjeruje da Crna Gora ima dovoljno sposobnosti i kapaciteta da iznese taj proces do kraja, kao i da i vlast i opozicija prepoznaju važnost momenta i da će zajednički doprinijeti da Crna Gora 2028. godine bude nova članica EU.
„Možemo u regionu da budemo primjer drugim državama da je članstvo u EU realna priča, da je dostizanje standarda moguće i dobro za državu, kao i da je politika proširenja živa“, kazao je Nikolić.
Uvjeren je da će Crna Gora nastaviti da promoviše politiku koja će dovesti do dugoročne stabilnosti u regionu, kao i da će sve tačke sporenja sa Hrvatskom uskoro biti riješene jer „stvari idu u dobrom pravcu“ i postiže se napredak.
„Članstvo u NATO-u je privilegija, ali i dodatna odgovornost“, kazao je Nikola Radunović, načelnik Direkcije za NATO i EU u Ministarstvu odbrane Crne Gore.
Privilegija je, kako je istakao, biti dio porodice koju čine 32 veoma razvijene zapadne demokratije i učestvovati u donošenju politika koje su značajne na geopolitičkom planu. Dodatnu odgovornost predstavlja činjenica da Crna Gora nastavi da opravda sve zadatke sa NATO agende, što ona i radi i veoma odgovorno pristupa svim zadacima. Benefiti NATO članstva su, prema riječima Radunovića višestruki, i odnose se kako na vojsku i jačanje njenih kapaciteta, tako i na bezbjednost zemlje koje je pitanje svih članica NATO alijanse, ali i da ravnopravno utiču na donošenje svih važnih odluka u pomenutom savezu. Kako je istakao, NATO se ne bavi unutrašnjim pitanjima svojih članica, dok god one odgovorno ispunjavaju zadatke sa agende i doprinose sistemu kolektivne bezbjednosti. Crna Gora je, kako je istakao, za osam godina članstva postala kredibilan partner NATO-a, a članstvo je doprinijelo i povećanju kreditnog rejtinga Crne Gore, kao i dolasku novih investitora.
„Crna Gora doslijedno slijedi NATO politiku i agendu i politiku koja je usaglašena sa politikom EU“, poručio je Radunović.
Ralf Rojš, zamjenik šefa misije Ambasade Njemačke u Podgorici, istakao je da su sve zemlje Zapadnog Balkana dobrodošle u EU.
„Međutim, neophodno je da se ispune uslovi za članstvo. Ključni među njima su tzv. Kopenhagenski kriterijumi, koji zahtjevaju od svih kandidata za pristupanje da pokažu minimalni standard vladavine prava i demokratskog upravljanja. Drago nam je što se Crna Gora smatra vodećim kandidatom u procesu pristupanja EU i što mi, Njemačka i Crna Gora, dijelimo snažno bilateralno partnerstvo. Nadamo se da će ostale zemlje Zapadnog Balkana biti motivisane uspjehom Crne Gore i da ce slijediti taj primjer.“
Nikola Zirojević, poslanik u Skupštini Crne Gore, smatra da evropske integracije treba posmatrati sa dva aspekta.
„Prvi je da je Crna Gora, usljed novih globalnih političkih tokova potrebna EU, a ne samo da je EU potrebna Crnoj Gori. Crna Gora ima šansu da uhvati taj voz, ali prije toga mora ispuniti uslove. Međutim, sa ispunjavanjem tih uslova se ne ide toliko brzo kako se najavljuje i očekuje tako da mi 2028. godina ne djeluje realno. Ali, to ne treba da nas demotiviše“, kazao je Zirojević.
Drugi aspekt je, prema njegovim riječima, politička situacija u Crnoj Gori koja je turbulentna i koja predstavlja problem jer, kako je kazao, većina se deklarativno zalaže za EU a sve radi da taj put uspori, dok je manjina istinski za evropski put. Zbog toga je, smatra on, potrebna politička prekompozicija. Puno je izazova, smatra on, i sada, ali i kada uđemo u EU, a ne treba zaboraviti i da živimo, kako je kazao, demografsku krizu, što su pokazali i rezultati popisa, a niko se time ne bavi.
Iako su građani Crne Gore očekivali da će promjena vlasti dovesti do borbe sa korupcijom, to se nije dogodilo, već, prema riječima Zirojevića, svjedočimo tome da nova vlast, kada je korupcija u pitanju, želi da nadoknadi sve ono što im nije moglo biti prethodnih 30 godina.
„Dok god ne dođu na vlasti ljudi koji neće to da rade, ili će da rade u najmanjoj mogućoj mjeri, za Crnu Goru nema boljitka“, poručio je Zirojević.
I Sead Šahman, predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta, smatra da je Crna Gora u delikatnom položaju i da je veoma abiciozno očekivati da 2028. godine postane 28. članica EU. Kako je kazao, aktuelno stanje u zemlji ne odgovara toj ambiciji, jer, naglasio je Šahman, ne treba zaboraviti da su osnov evropskih integracija dobri regionalni odnosi, što u ovom trenutku nije slučaj.
„Našu Vladu čine različite političke organizacije sa dijametralno suprotnim stavovima. Ne može se u EU, a veličati se ratni zločinci. Nemamo političku stabilnost, tako da mi članstvo 2028. godine izgleda nerealno“, kazao je Šahman.
Kako je istakao, EU ne znači ništa ukoliko naši građani ne budu imali bolji život, zbog toga se svi moraju potruditi da se ispoštuju evropski standardi i svi moraju biti za evropski put, a ne samo deklarativno.
Na trodnevnom Forum učestvuje oko 60 mladih iz zemlje i regiona, koji su imali priliku da od 15 predavača čuju nešto više o evropskom putu Crne Gore i mogućnostima njenog članstva u EU2028. godine, ali i brojnim drugim aktuelnim temama koje su od značaja i za Crnu Goru i za region.
Partneri ovogodišnjeg REACT-a su Ministarstvo evropskih poslova i Opština Žabljak.
