Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da Crna Gora, prilikom određivanja minimalne zarade, ne može zanemariti razlike u ekonomskim pokazateljima u odnosu na Sloveniju.
“Slovenija ima dva i po puta veći BDP po stanovniku nego Crna Gora; devet puta veći BDP nego Crna Gora; ima spoljnotrgovinski suficit od milijardu i po eura, a mi deficit od skoro četiri milijarde eura. Izvoz kada je Slovenija u pitanju je 72 milijarde eura, a naš izvoz je oko 600 miliona eura”, naveo je Mugoša na mreži.
Kako je dodao, minimalna neto zarada u Sloveniji iznosi oko 1.000 eura, uz zadržane doprinose za zdravstveno i PIO.
“Samo treba ozbiljno i odgovorno da razgovaramo o svim ekonomskim mjerama”, poručio je Mugoša.
On je kazao da plate treba povećavati, navodeći da troškovi života rastu brže od zarada i da su postojeće minimalne zarade neadekvatne.
“Osim što su minimalne zarade demotivišuće za ljude koji žele da na crnogorskom tržištu rada adekvatno valorizuju svoj radni potencijal, i sami iznos sindikalne potrošačke korpe koja je veća od dvije prosječne zarade ukazuje na neophodnost korekcija iznosa zarada”, kazao je Mugoša.
Istakao je da se prilikom povećanja zarada mora voditi računa o strukturi ekonomije, kao i o fiskalnoj stabilnosti i održivosti.
Mugoša smatra da povećanje minimalne zarade treba da bude rezultat dogovora socijalnih partnera u Socijalnom savjetu, koji čine Vlada, poslodavci i sindikati.
Podsjetio je da je, prema članu 101 Zakona o radu, iznos minimalne zarade utvrđuje Vlada na predlog Socijalnog savjeta, za period od dvije godine, na osnovu opšteg nivoa zarada, kupovne moći i troškova života, kao i ekonomskih faktora, uključujući zahtjeve privrednog razvoja, nivo produktivnosti i potrebu dostizanja visokog nivoa zaposlenosti.
“Ne smijemo kreirati sistem u kojem gro zaposlenih prima minimalnu ili nešto više od minimalne zarade”, kazao je Mugoša, ističući da je svrha minimalne zarade da bude zaštitna radna kategorija, čiji je cilj sprečavanje eksploatacije radne snage i obezbjeđivanje socijalne sigurnosti i egzistencijalnog minimuma za najslabije plaćene kategorije zaposlenih.
Na kraju je pozvao sve relevantne aktere da zajednički definišu sistemska rješenja.
“To nije stvar vlasti i opozicije, nego stabilnosti i održivosti ekonomskog, odnosno sistema javnih finansija“, poručio je Mugoša.
