Usvojen je Zakon o privrednim društvima - akt u načelu podržalo je 48 poslanika.
Kada su u pitanju amandmani na taj akt, povodom kojih je danas bilo mnogo rasprave, nijesu prošli oni koje su predložili iz bloka "Za budućnost Crne Gore" i Demokrata - opozicija je bila protiv, a uzdržani su bili iz Evrope sad i dijela manjinskih stranaka.
Podrška zakonima o legalizaciji i izgradnji objekata
Zakon o legalizaciji bespravnih objekata usvojen je uz 47 glasova za, dok je dvoje poslanika bilo uzdržano.
Izmjene Zakona o izgradnji objekata takođe su usvojene, a podržalo ih je 50 poslanika.
Ponavljali glasanje: Bez podrške za Zakon o amnestiji
Zakon o amnestiji, koji su predložili poslanici bloka "Za budućnost Crne Gore", nije usvojen. Za je bilo 40 poslanika, a jedan je bio uzdržan. Da bi zakon bio usvojen, bio je potreban 41 glas.
0Potom je došlo do žamora među poslanicima većine, a iz ZBCG su tražili poništenje glasanja. To je i učinjeno.
Tokom ponovnog glasanja, 34 poslanika bilo je za, a četvoro uzdržano. Kako je kasnije kazao Milan Knežević (DNP), iz Bošnjačke stranke i dijela pokreta Evrope sad nijesu ispoštovali dogovor prema kojem je kompletna većina trebalo da podrži taj akt.
Usvojen Zakon o igrama na sreću, ali i još niz akata
Poslanici su, uz 46 glasova za i jedan protiv, usvojili Zakon o igrama na sreću.
Zakon o registraciji privrednih društava podržala su 63 poslanika.
Poslanici su usvojili Zakon o zdravstvenoj zaštiti, uz 61 glas za.
Usvojene su i izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, uz 48 glasova za.
Nakon toga, poslanici su, uz 59 glasova za i tri uzdržana, podržali izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama, a potom i izmjene Zakona o državnom tužilaštvu - njih 62 bili su za, a troje uzdržano.
Izmjene Zakona o Ustavnom sudu podržalo je 56 poslanika, a troje je bilo uzdržano.
Usvojen je i Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Taj je akt podržalo 68 poslanika.
Podržane su i izmjene Zakona o maslinarstvu uz 49 glasova za, a prošao je i Zakon o veterinarstvu, uz podršku 63 poslanika.
Zakon o sprovođenju mjera podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i ribarstva je dobio podršku 63 poslanika.
Uz 45 glasova za, dva uzdržana i jedan protiv, usvojen je Zakon o šumama.
Knežević obrazložio Prijedlog zakona o amnestiji
Poslanici su danas, između ostalog, raspravljali i o Prijedlogu zakona o amnestiji, kojeg su podnijeli poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore".
"Prijedlog podrazumijeva da se oslobađanja kazne u dužini od 15 odsto oslobađaju lica koja su na dan stupanja zakona na snagu već na izdržavanju kazne zatvora. Oni koji su pravosnažno osuđeni, ali još nijesu započeli izdržavanje kazne, imali bi 10 odsto skraćenje, dok bi povratnici – oni koji su više puta osuđivani – imali pravo na umanjenje od pet odsto. Lica koja su prvi put osuđena na zatvor do tri mjeseca, a nijesu još počela izdržavanje kazne, dobila bi uslovnu osudu, što znači da se kazna neće izvršiti ako u roku od dvije godine ne počine novo krivično djelo", rekao je Milan Knežević (DNP).
No, kako je pojasnio, postoje i izuzeci - amnestija se ne može primijeniti u slučaju lica osuđenih za ratne zločine, terorizam, trgovinu ljudima, seksualna krivična djela, dječju pornografiju, učešće u kriminalnim organizacijama, teški kriminal, porodično nasilje, rodoskrnavljenje, zlostavljanje maloljetnika, te one koji su ranije bivali amnestirani, na lica osuđena na robiju od 40 godina, ali i na lica za kojima je raspisana potjernica zbog izbjegavanja izdržavanja kazne.
Popović: Zatvorsku kaznu zamijenio je pritvor
Kaznu zatvora danas je, zahvaljujući postupanju sudskih i tužilačkih instanci, zamijenio pritvor, poručila je Sonja Popović (DPS).
"Imali smo nedavno slučaj da je jedno lice odležalo dvije godine pritvora, a da je potom osuđeno na godinu zatvora. Problem je što postoje očigledni slučajevi u kojima se lica drže u pritvoru po svaku cijenu kako bi se zadovoljila glad onih ostrašćenih, koji žele da vide da se neko privodi sa lisicama, kojima je milija tuđa nesreća od vlastite sreće", dodala je ona.
Na dnevnom redu bila kulturna dobra, a dužu polemiku poslanici su vodili povodom Zakona o privrednim društvima
Najprije su poslanici raspravljali o izmjenama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, pri čemu je tom prilikom bilo riječi i o nedavnom prijedlogu ministra urbanizma Slavena Radunovića o referendumu na kojem bi se građani Boke izjasnili da li Kotor treba da ostane na listi zaštićenih područja UNESCO.
"To treba da bude zabilježeno kao simbol vladavine avgustovskih kontrarevolucionara i amblem Vlade Milojka Spajića", kazala je Aleksandra Vuković Kuć (DPS).
Adrijan Vuksanović (HGI) kazao je kako će podržati zakonski prijedlog.
Mugoša: Većina neprestano atakuje na privatnike
Uslijedila je rasprava o Zakonu o privrednim društvima, pri čemu je Boris Mugoša (SD) negodovao - istakao je kako im je Vlada dala tek nekoliko dana da se upute u akt koji ima više od 700 strana.
Suština amandmana koje su poslanici većine predali povodom zakona, smatra on, jeste to da bude spriječeno ukidanje upravnih tijela u državnim preduzećima.
"Imali smo primjedbe na ovaj zakon, čija je suština - dajte našim partijskim ljudima da još budu u odborima direktora, i to je jedina kritika koju sam čuo na ovaj zakon. Sa druge strane, ista ta većina atakuje na privatne kompanije. To smo vidjeli i kroz amandman koji se odnosi na porez na dobit pravnih lica", dodao je on.
Anđušić: Većina spašava uhljebe, da li će predlagač pristati na to?
Mihailo Anđušić (DPS) kazao je kako je ključno pitanje da li će predlagač prihvatiti amandmane većine, kojima se želi spriječiti profesionalizacija funkcionisanja državnih kompanija.
"Sa jedne strane, uvode se novi nameti privatnicima, a sa druge - pokušava se spasiti koncept partijskog uhljebljavanja, tako što se ne pristaje na ukidanje organa upravljanja državnim preduzećima. Imali smo situacije da tamo, gdje su rezultati katastrofalni, gdje ima korupcije, duplih negativnih mišljenja DRI, da neko bude sklonjen, ali tako da umjesto predsjednika ili člana borda - stave ga za izvršnog direktora", dodao je on.
Bogdanović: Uzeli su sve, a građanima nijesu dali ništa
Boris Bogdanović (Demokrate) govorio je o štetnim primjerima privatizacije, naglasivši kako su dragocjeni privredni resursi u to doba prodati u bescijenje.
"Kad poslije tih 30 godina vidite crnogorske šume - vidite panjeve, kad vidite poslije tih 30 godina - vidite starce bez uplaćenih doprinosa, kad vidite budžet - vidite nulu, a kad vidite njih - vidite osmijehe, jer su uzeli sve, a građanima nijesu dali ništa", naglasio je Bogdanović.
Rakočević: Apsurd je da opozicija brani ovaj zakon, a da bi većina da ga mijenja
Nikola Rakočević (DPS) kazao je kako je apsurdno da opozicija u parlamentu brani Zakon o privrednim društvima, a da poslanici vlasti žele da ga izmijene suštinski.
"Brisel je kazao da je ovo tekst zakona koji ne treba mijenjati kako bismo privremeno zatvorili poglavlje šest, jer ako ga promijenite - to više nije evropski standard. I onda taj zakon dođe u parlament - a poslanici vlasti bi da ga mijenjaju, kako bi zadržali partijske interese, kako bi bila nastavljena korupcija i partijska zapošljavanja. Ako ne odustanu od ovih amandmana ili ako ih ministarstvo prihvati - zatvaranje poglavlja šest je nemoguće", tvrdi on.
Konatar: Od 2020. samo nastavljeno partijsko zapošljavanje
I Miloš Konatar (URA) ističe kako je paradoksalno da opozicija brani zakon koji je predložila Vlada, a da većina nije u saglasju sa njim.
"Većina smatra da su se u Vladi malo preigrali i da su zaboravili na ono što su partijski interesi. Imamo prijedlog zakona koji je dobio podršku Brisela, a onda se vraćamo na prokletstvo Crne Gore - partijsko zapošljavanje. Kao neko ko se borio i doprinio promjenama, kažem vam da je od 2020. urađeno mnogo dobrih stvari, ali da smo kod jedne stvari pali na jednom ispitu - a to je partijsko zapošljavanje, koje je nastavljeno i koje razjeda Crnu Goru", dodao je Konatar.
"Poslanici koji nijesu stvorili euro predlažu povećanje stope poreza, nemaju pojma kakve će biti posljedice"
Istakao je i kako je nečuveno da se amandmanom, bez bilo kakve javne rasprave i konsultacija, želi izmijeniti stopa poreza na dobit.
"Ne povećavajte stopu poreza na ovakav način. Neka dođe ministar finansija, neka otvori javnu raspravu i finansije, pa neka predloži izmjene zakona. A ne poslanici, koji nikad euro nijesu napravili u životu, da predlažu povećanje stope, a ni u teoriji nijesu svjesni posljedica koje to može da izazove", istakao je Konatar.
Knežević: Vaši funkcioneri su vodili čitava ministarstva na koncerte
Milan Knežević (DNP) govorio je kako je URA bila poznata po partijskom zapošljavanju, te je govorio o koncertu Aleksandre Prijović u Tivtu.
"Na tom koncertu bilo je prisutno jedno čitavo ministarstvo - ministar, sekretarica, šefica kabineta... i išli su pod rotacijama i sirenama 200 na sat da stignu na koncert. To su bili vaši funkcioneri, gospodine Konatar. A kad je pjevao Dino Merlin i ona što pjeva "Dok ljuljaju se kreveti" još jedan vaš funkcioner - samo što nije uzeo da pjeva "Je l' Sarajevo gdje je nekad bilo". I sad vi meni, koji nikoga iz porodice nijesam ubacio ni u upravne odbore ni nigdje, kome su izmišljali da imam hotel, restoran i taksi, pričate o dometima onoga što ste vi uspostavili kao standard", naglasio je on.
Dragović: Vidjećete kako ćemo se opredijeliti povodom amandmana
Evropa sad će se prema predloženim amandmanima opredijeliti sudeći o tome šta je u najboljem interesu javnih preduzeća, kazao je poslanik te stranke Darko Dragović.
"Vidjećete kad budu amandmani kako ćemo se opredijeliti. Mislim da se amandmanski ne smije dirati esencija ovog zakona, a to je zaštita meritokratije i da najbolji kadrovi budu na mjestima upravljanja", dodao je on.
Đoković: URA i danas postavlja članove tamo gdje može
Velimir Đoković (NSD) takođe je govorio o periodu manjinske Vlade, ističući kako je u to doba u EPCG od sedam članova borda njih troje bilo iz Građanskog pokreta URA.
"Isto tako, treba pomenuti da se danas u Budvi, gdje je došlo do sklapanja neprirodne koalicije, postavljaju članovi URE za članstvo u nekim rukovodećim tijelima", dodao je on.
Konatar: EPCG je tada imala istorijske rezultate
Konatar je na to odgovorio da su među kandidatima URE za bord EPCG bili i ljudi poput Martina Ćalasana.
"To je prvi čovjek iz Crne Gore kome je patent registrovan u Americi. I tada je EPCG ostvarila istorijske rezultate", rekao je Konatar.
Uskoro opširnije.
