“Smatram da bi trebalo preispitati i obračunavanje kamata tokom moratorijuma u visini ranije ugovorenih kamatnih stopa. Vjerujem da je bankama cilj ne samo da obračunavaju anuitete, nego da ih i naplate, a veliki broj njihovih klijenata je sada u teškoj situaciji”, rekao je Mugoša u intervjuu agenciji Mina business.
Mugoša je kazao da o tome govore i podaci Centralne banke (CBCG) da se od 22. marta, kao prvog dana primjene Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja novog koronavirusa na finansijski sistem, do 31.marta, za aktivaciju moratorijuma ukupno prijavilo 61,43 hiljade korisnika kredita, odnosno 48,2 odsto ukupnog broja.
“Iznos kredita za koje je predat zahtjev za moratorijum iznosi 1,23 milijarde EUR, što predstavlja 44 odsto ukupnih kredita u sistemu”, dodao je Mugoša, koji je i sam nekada radio u banci i bio asistent na fakultetu na predmetima iz oblasti bankarstva.
On smatra da je važan i podatak da je pravo na aktiviranje moratorijuma iskoristilo 73,4 odsto preduzeća, odnosno skoro tri četvrtine kompanija koje su korisnici kredita crnogorskih banaka.
Kada je riječ o građanima, to pravo je iskoristilo 47 odsto korisnika kredita.
Mugoša je ocijenio da je bankarski sektor neizmjerno važan faktor podsticanja privrednih aktivnosti svih ovih godina, kao i da je likvidan i stabilan, što je posebno dragocjeno u ovim kriznim vremenima.
“Banke će biti jedna od ključnih karika u oporavku naše ekonomije u godinama koje slijede. Sa druge strane, ovo nije vrijeme za ostvarivanje visokih profita i to vjerujem da je jasno svim bankama, jer kako privreda i građani ne mogu bez banaka, ne mogu ni banke bez njih”, poručio je Mugoša.
On je dodao da je primijetio i da su pojedini “žestoko udarili” na banke.
“To je u uslovima krize prepoznatljiv i provjereni metod političkog oportunizma, odnosno marketinga, jer nezadovoljstvo građana visinom kamatnih stopa, raznih naknada i provizija uvijek značajno poraste u vanrednim okolnostima kakva je svakako ova uslovljenja epidemijom koronavirusa”, smatra Mugoša.
On je naveo da je i prije krize javno komentarisao poslovnu politiku banaka u Crnoj Gori, isticao činjenicu da su se drastičnije smanjivale kamatne stopa na depozite u odnosu na one na kredite i da svakako ima prostora da kamatne stope na kredite budu manje.
“Dovodio sam u pitanje i suštinsku konkurenciju u tom sektoru, iako posluje 13 banaka na crnogorskom tržištu, komentarisao iznose raznih naknada i provizija. Već nekoliko godina pričam i o potrebi da se uradi ozbiljna analiza opravdanosti osnivanja državne razvojne banke, odnosno potencijalne transformacije Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u razvojnu banku”, podsjetio je Mugoša.
Komentarišući iznose donacija banaka u ovoj situaciji, Mugoša je kazao da se čuju razna mišljenja o (ne)dovoljnosti iznosa koji su banke donirale.
“Javno ne komentarišem iznose donacija, jer je doniranje ličan čin, mada kod preduzeća to je svakako bitan pokazatelj njihove društvene odgovornosti”, saopštio je Mugoša.
On je naveo da je za donošenje relevantnih sudova oko postupanja banaka u tom dijelu veoma bitna činjenica da je bankarski sektor prošle godine ostvario ogromnu dobit od 50,6 miliona eura, duplo više nego godinu ranije.
“Ovo vrijeme je zaista ogroman test solidarnosti za mnoge pojedince i kompanije u Crnoj Gori”, dodao je Mugoša.
On je citirao humanistu Hajriza Brčvaka, koji je, kako je rekao, po ko zna koji put dokazao svoju ljudsku veličinu - “Ne možete ni da zamislite koliko je bogatih ljudi ovih dana završilo u bolnicama. Ništa im sad to ne vrijedi, ni novac, ni stan, ni automobili”.
