Poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Boris Mugoša pozvao je u intervjuu za Pobjedu na dogovor vlasti i opozicije uoči vanredne sjednice parlamenta koja je zakazana za 20. januar. Mugoša navodi da bi najbolje rješenje bilo zajedničko utvrđivanje kvoruma kojim bi se usvojili nesporni sistemski zakoni.
– Suština je da poslanici vlasti i/ili opozicije podnesu zahtjev za vanrednu sjednicu na kojoj bi tačka dnevnog reda bila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu jer su predlagači tog zakona predsjednici svih poslaničkih klubova, a da Vlada za isti dan podnese zahtjev za vanrednu sjednicu na kojoj bi tačke dnevnog reda bile prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, zakona o izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga upravo zbog važnosti promjene rokova početka primjene nekih odredaba tih zakona – naveo je Mugoša.
POBJEDA: Dešavanja u Skupštini Crne Gore krajem prošle godine dovela su do parlamentarne krize zbog načina na koji su usvojeni zakoni. Kako Vi vidite potencijalno rješenje?
MUGOŠA:Prva ,,dilema“ odnosi se na (ne)postojanje kvoruma na sjednici koja je bila predviđena da se održi 28. decembra. Član 90 Poslovnika Skupštine Crne Gore je postojao i godinama ranije kad nije bilo korone i do 28. decembra bilo je nesporno da on podrazumijeva fizičko prisustvo poslanika u Skupštini prilikom utvrđivanja kvoruma.
Takođe, navedeni član 90 ima 5 stavova, a ne jedan kako se želi prikazati u javnosti, i stav 4 se treba pročitati nakon stavova 1, 2 i 3 pa bi sve bilo jasnije.
Uostalom, zašto su predstavnici parlamentarne većine za sjednicu 28.
decembra predložili da se u dnevni red uvrste izmjene i dopune Poslovnika, i na istoj (ne)legalnoj sjednici ih izglasali, kojima su predvidjeli da se prilikom utvrđivanja kvoruma pored poslanika koji su fizički prisutni u Skupštini prisutnima smatraju i poslanici koji nijesu fizički prisutni, odnosno ,,poslanici koji učestvuju primjenom bezbjedne informaciono-komunikacione tehnologije“?
Nije ovo rješenje izmišljeno, već je prepisano rješenje koje je donio tokom godine parlament Slovenije. Odgovor je jasan, zato što su kolege iz parlamentarne većine očigledno smatrale da se po postojećem Poslovniku za utvrđivanje kvoruma računaju samo poslanici koji su fizički prisutni u Skupštini i znali su da ovo njihovo predloženo rješenje ne važi za sjednicu 28. decembra, već se može primjenjivati tek od naredne sjednice. Zato čudi ovakvo ponašanje predstavnika vlasti.
POBJEDA: A neverifikovani mandat?
MUGOŠA:Što se tiče popunjavanja upražnjenog poslaničkog mjesta nakon ostavke Filipa Adžića, da ne bih javnost zamarao sa jasnim zakonskim nadležnostima (Zakon o izboru odbornika i poslanika) koje imaju Skupština i DIK, kao i da se to desilo na sjednici na kojoj (ni)je postojao kvorum, samo ću navesti stav 2 člana 7 Poslovnika Skupštine Crne Gore: ,,Konstatovanje mandata poslanika prilikom popune upražnjenog poslaničkog mjesta u toku trajanja mandata Skupštine vrši se objavom predsjednika Skupštine da je Državna izborna komisija podnijela Izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta“. Tog izvještaja, da ja znam, nema do dana današnjeg.
Ovo su činjenice, a sve ostalo je, čini mi se, pokušaj korišćenja provjerenih, javnosti pitkih, političkih parola u, nažalost, duboko podijeljenom društvu.
Meni, a vjerujem i značajnom broju građanki i građana, i dalje ostaje otvoreno jedno važno pitanje – zašto se sa nekim zakonima nije moglo sačekati još petnaestak, dvadeset dana (izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja, dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti) kada bi vlast imala 41 poslanika fizički prisutnog u Skupštini i kada bi mogla da ima nesporni kvorum i uvrsti na dnevni red što god hoće. Zašto se žurilo da se po svaku cijenu 28. decembra izglasaju navedeni zakoni... Odgovor na to javnost svakako zaslužuje...
POBJEDA: Zakazane su dvije vanredne sjednice za 20. januar nakon što je predsjednik države vratio zakone. Da li postoji rješenje za aktuelnu situaciju u crnogorskom parlamentu?
MUGOŠA:Slična ranije opisanoj je i situacija sa sjednicama zakazanim za 20. januar na kojima je ,,otvoreno pitanje“ da li vlast ima kvorum sa 40 poslanika čiji je mandat pravno neupitan.
Vjerujem da je rješenje u dogovoru vlasti i opozicije i da je slično onom rješenju koje smo u ime opozicije (kolege Konjević, Rakočević, Živković i ja) najdobronamjernije ponudili rukovodstvu parlamenta, neposredno prije predviđenog početka sjednice 28. decembra, a tiče se zajedničkog utvrđivanja kvoruma i usvajanja neophodnih i sistemski neupitnih zakona. Ako to primijenimo na trenutnu situaciju, suština je da poslanici vlasti i/ili opozicije podnesu zahtjev za vanrednu sjednicu na kojoj bi tačka dnevnog reda bila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu jer su predlagači tog zakona predsjednici svih poslaničkih klubova, a da Vlada za isti dan podnese zahtjev za vanrednu sjednicu na kojoj bi tačke dnevnog reda bile prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, zakona o izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga upravo zbog važnosti promjene rokova početka primjene nekih odredaba tih zakona. Sve ostalo vodi u dalju nepotrebnu pravno-političku agoniju, od koje najveću štetu mogu imati upravo građani, odnosno radnici (zaposleni) i privredni subjekti.
I da vlast ima 41 pravno neupitnog poslanika, dogovor sa opozicijom je poželjan a ja bih rekao i neophodan, jer bi isti trebao da olakša sve ostale važne razgovore i dogovore koji nas čekaju, a tiču se reforme izbornog zakonodavstva, izbora sudija Ustavnog suda, VDT-a, članova Sudskog savjeta gdje je potrebna 2/3 odnosno 3/5 većina u parlamentu.
Očigledno da se brzo zaboravilo da je sadašnja opozicija dala kvorum za izbor rukovodstva parlamenta, da je garantovala da će svojim prisustvom dati kvorum za izbor Vlade ukoliko neko od poslanika parlamentarne većine bude u izolaciji i ne bude mogao da prisustvuje sjednici i dr. Treba crnogorskoj i evropskoj javnosti da pokažemo da se možemo dogovarati i praviti ,,zdrave“ kompromise. U suprotnom, dokazaćemo manjak demokratskog kapaciteta, političke zrelosti i istinske namjere da neke stvari zajedno unaprijedimo.
