U Crnoj Gori se bilježi rast govora mržnje i nasilnih narativa, dok institucije, opterećene politizacijom i izostankom adekvatnih sankcija na te pojave, ne uspijevaju da zaštite ljudska prava i sprovedu zakone, saopšteno je na konferenciji koju je organizovao CDT.
Učesnici konferencije “Dezinformacije i ljudska prava: Kome smeta jednakost”, upozorili su da se, kako je saopšteno, u društvu normalizuje neprimjeren govor, dok se odgovornost prebacuje između institucija, što ugrožava ljudska prava i demokratiju.
Dina Knežević, glavna savjetnica Zaštitnika, navela je da institucija Obdusmana ovu temu smatra gorućom u društvu. Navela je da su istraživanja pokazala da su upravo žene i LGBTIQ zajednica najviše pogođene dezinformacijama.
“Iz godine u godinu imamo porast govora mržnje, a uvijek su na meti LGBTIQ, ranjive kategorije, nacionalne i etničke manjine i svakako žene. Posljednja istraživanje pokazuju da zapravo usljed tolikog nepoznavanja govora mržnje, 42 odsto mladih smatra da bi takav govor trebao biti dozvoljen. Stvara se narativ da se govor mržnje može podvesti pod slobodu izražavanja, ali to pravo nije apsolutno i ono može biti ograničeno što propisuje evropska Konvencija za zaštitu ljudskih prava”, navela je Knežević na panelu “Dok Ustav garantuje, mržnja govori: Ko nam štiti prava”
Najveći problem je, smatra Knežević, u nepoznavanju zakonodavnih normi, ali i samog instituta slobode izražavanja i njegovog najgoreg antipoda - govora mržnje i nedovoljnog broja edukacija.
Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata ocijenio je da smo u ozbiljnom problemu kao društvo, jer su sve više pristuni narativi govora mržnje, nasilja, rehabilitacije ratnih zločinaca.
“Kad ste u sistemu zapljusnuti takvim narativom, onda imamo rezultat koji imamo. Odomaćio se govor mržnje i postao dio diskursa. Skupština ne doprinosi da se poboljšaju stvari. Ja sam sedam godina poslanik i iz saziva u saziv je sve gora situacija, opada kvalitet saziva parlament. Parlament je ogledalo društva, i koliko god mi mislili da je situacija drugačija, realnost je ono što vidite tamo. Imamo i taj etički kodeks koji je donijet u parlamentu, koji 90 poslanika nije ni pročitalo a siguran sam da nikoga ni ne interesuje, jer nemate posljedice ako se toga ne pridržavate”, rekao je Mugoša.
Istakao je i da u parlamentu ima dosta neprimjernog govora, koji je određenom dijelu građana prihvatljiv, dok su, kaže, oni koji afirmišu kulturu dijaloga ostavljeni po strani, etiketirani kao dosadni.
“Ja smatram da ne smijemo da podilazimo takvim porivima, jer mi upravo guramo taj sistem vrijednosti za koji smo ubijeđeni da je ispravan, možda je to teži put, ne donosi rezultate kad dođe do izbora, ali kad bi se svi ponašali na taj način, na koji se pojedini ponašaju, situacija bi bila još gora”, ocijenio je Mugoša.
Potpredsjednica GP URA, Ana Novaković-Đurović, govoreći o uzrocima stanja u društvu, kazala je da fali poznavanja materije, a da u zakonskom okviru predstoji čitav niz aktivnosti da bi trebale biti usklađene sa praksama EU. Suština je, ipak, kaže ona u funkcionisanju institucija, a najveći je problem njihova politizacija.
“Ne možemo govoriti o sistemu u kome su ljudska prava zaštićena ako imamo postavljanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đuišiću, a kao odgovor dobiti prebacivanje odgovornosti između UP i tužilaštva. Svjedočimo odsustvu spremnosi institucija da sprovedu zakone”, ocijenila je Novaković-Đurović, dodajući da je primjena zakona u Crnoj Gori vezana za političku volju.
“I u ovom primjeru vidimo politizaciju kompletnog incidenta, odnosno nemogućnost institucija da se odupru političkom uticaju. Za premijera je ovo seoska tema, a ta tema podriva građansko društvo i ono što je temelj demokratije a to su ljudska prava”, navela je ona.
Drugi problem je, dodaje, odustvo razumijevanja od strane donosioca odluka šta su ljudska prava. Kazala je da teme koje se tiču ljudskih prava treba da budu zastupljena na svim nivoima.
Govoreći o slučaju gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića koji je saslušan povodom govora mržnje, nakon što se mjesecima štitio poslaničkim imunitetom, Mugoša je kazao da smo prvi put imali situaciju da se zakon o skidanju imuniteta drži u fioci.
“Nekoliko puta su se u Skupštini skidali imuniteti i ja smatram da niko ne treba da se krije iza imuniteta, već poslanik treba u postupku da dokaže svoju nevinost. Ovdje smo imali sutuaciju da su u fioci držali taj zahtjev a nisu konstatovane dvije ili tri urgencije tužilaštva i svi konstituenti vlasti su ćutali o tome, a sa druge strane nam drže moralne lekcije o vladavini prava, naveo je Mugoša, dodajući da živimo u društvu elita koje su licemjerne.
Novaković-Đurović smatra da je u političkim procesima nesporna uloga Srpske pravoslavne crkve, ali i u izazivanju nacionalne i vjerske mržnje.
“Vladajuća većina se plaši suprotstavljanja SPC čiji su predstavnici prisustvovali podizanju spomenika Pavlu Đurišiću", navela je Novaković-Đurović.
Dina Knežević, govoreći o slučajevima veličanja četničkog pokreta od strane SPC, i šta je uloga Zaštitinika, kazala je da oni imaju trojaku ulogu.
“Reaktivnu, proaktivnu i edukativnu. U ovakvim slučajevima, zaštitinik daje najbolji mehanizam reaktivne uloge. Mi možemo pokrenuti postupak, ali taj postupak traje i mora se tražiti izjašnjenje druge strane, što ako stavite u kontekst govora mržnje, izaziva da eskalira u drugi vid nasilja i izostane pravovremena rekacija”, navela je Knežević.
Govoreći o incidentu na Džada film festu, kada je grupa mladića prekinula projekciju jer je film bio na albanskom jeziku, Mugoša je kazao da su reakcije iz vlasti na to ili izostale ili bile proračunate kako ne bi nikoga uvrijedile, iako je taj događaj, kako je naveo, “zastiđe”. On je zaključio da se do 2020. godine stvaralo društvo gdje je bila najbitnija partijska knjižica a od 2020. se gradi društvo gdje je najbitnija nacionalna pripadnost.
