Kako dodaje, dok projekti kasne, a kapitalni izdaci se ne realizuju, novac se troši na sporedne stavke.
"U ovom trenutku -potrošeno je 1,4 miliona eura na ugovore o djelu, što predstavlja 98 odsto realizacije te budžetske stavke, na sudske troškove otišlo je 700.000 eura, troškovi za gorivo realizovani su u iznosu od 85 odsto", navodi on.
S druge strane, kako dodaje, ključne razvojne funkcije su potpuno zanemarene.
"Nula eura je izdvojeno za projekte, usavršavanje kadra i međunarodnu saradnju, nula eura za razvojne studije, koje bi trebalo da definišu budućnost grada, biblioteka „Radosav Ljumović” potrošila je duplo više na ugovore o djelu nego na kupovinu knjiga (70.000 € naspram 33.000 €). Uprkos planiranim ulaganjima, kapitalni izdaci su realizovani tek 64%, dok su prenijeta sredstva iz prethodne godine i dalje na visokom nivou – oko 23% budžeta, što ukazuje na slabu realizaciju prethodnih planova", naglasio je on.
Kako ističe Mugoša, porez na imovinu, iako ključni izvor prihoda, naplaćen je na nivou od 21 milion eura, iako je cijena stanova u Podgorici porasla više od 30 odsto u prethodnoj godini.
"Takođe, revizija završnog računa upozorava na neizvršeno teritorijalno razgraničenje s novoformiranim opštinama, nedostatak procjene vrijednosti za preko 3.000 sudskih sporova, pri čemu bi fiskalni rizik za Glavni grad mogao premašiti 100 miliona eura. Ovakvo raspolaganje budžetom ne odražava prioritete građana. Umjesto da se sredstva usmjere ka infrastrukturnim projektima, socijalnim i kulturnim potrebama, one se troše na konsultantske usluge i administrativne troškove. Bez jasnih prioriteta, odgovornosti i kontrole trošenja sredstava – nema stvarnog napretka. Građani zaslužuju transparentno i svrsishodno upravljanje gradskim budžetom", zaključuje Mugoša.
