"Nijesu poslušali savjete i preporuke ljudi koji poznaju ovu problematiku. Odluku su pravdali visokom cijenom skladištenja pšenice, zatim malim prerađivačkim kapacitetima mlinova u Crnoj gori i na kraju dobrom prodajnom cijenom od 300 eura po toni", saopštio je Mugoša.
Posjeća da je Vlada Crne Gore usvojila nekoliko informacija o stanju pšenice u Luci Bar.
"U informaciji sa 6. sjednice od 14.1.2021. godine se može vidjeti da je ugovorom o skladištenju pšenice cijena 48.825,00 eura za mjesec koji ima 31 dan a ne 100.000 eura kako je u emisiji saopštio ministar Milatović", ističe Mugoša.
Takođe, napominje da se iz izvještaja vidi da bi troškovi skladištenja u silosima u Nikšiću ili Spužu bili 35.000 eura za period od 6 mjeseci ili manje od 6.000 mjesečno a troškovi transporta oko 60.000. Dok bi prema njegovim riječima troškovi mljevenja bi bili 472.000 .
Na osnovu navedenih podataka, Mugoša zaključuje da bi prevoz, skladištenje i prerada pšenice bi bili manji nego samo skladištenje u luci Bar za godinu dana.
"Kapaciteti mlina u Spužu i Nikšiću su po 100 tona dnevno tako da je za preradu pšenice bilo potrebno 53 dana a ne 9 mjeseci kako su saopštili uvaženi ministri. Ministri su se pozivali i na zakonsku odredbu da se sredstva nabavljena po zakonu o interventnim nabavkama i da se ona trebala distribuirati po tom planu. Kako opštine nijesu iskazale potrebu za pšenicom (što je naravno logično jer što će pšenica njima) pšenica je ostala u silosima", navodi se u saopštenju.
Prema njegovim riječima Vlada je predložila da se stavi van snage odluka prethodne Vlade o ozbiljnim poremećajima na tržištu osnovnih životnih namirnica i ova pšenica bi dobila status nefinansijske državne imovine u skladu sa zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Ističe da bi posle ove procedure ova pšenica je mogla biti stavljena na raspolaganje građanima kao i bilo koja druga državna imovina.
"Tako da poštovani ministri mogli ste ali nijeste htjeli", poručuje Mugoša.
On je kazao da je javni poziv za prodaju oglašavan tri puta i to po cijeni od 247,5 eura po toni.
"Tek na trećem javnom pozivu za javno nadmetanje prijavio se samo jedan ponuđač i nema logike da je neko dao 500 hiljada više nego što je bila ponuda imajući u vidu da je bio samo jedan ponuđač i bilo je javno nadmetanje (aukcija). Takođe sumnju da je pšenica prodata po ovoj cijeni izaziva činjenica da je na novosadskoj produktnoj berzi cijena pšenice probila granicu od 300 eura tek početkom novembra 2021. godine", kazao je Mugoša.
Zaključuje u saopštenju da imajući sve navedeno u vidu pšenicu je trebalo preraditi odmah posle njenog uvoza brašno staviti u promet a stočno brašno dati stočarima kao pomoć u teškoj godini.
"Njeno čuvanje 18 mjeseci i prodaja kada je čitavom svijetu prijetila nestašica žitarica i prije rata u Ukrajini je katastrofalna greška", zaključuje Mugoša.
