Iz Medijskog savjeta za samoregulaciju poručuju da epilog slučaja Gornje Zaostro produbljuje sumnje u efikasnost institucionalne zaštite novinara
Medijski savjet za samoregulaciju izražava ozbiljnu zabrinutost povodom pravosnažne odluke Višeg suda za prekršaje u Bijelom Polju, kojom su trojica punoljetnih okrivljenih oslobođeni odgovornosti za napade i prijetnje novinarima tokom izvještavanja iz Gornjeg Zaostra u avgustu 2025. godine.
"Reporteri Pobjede i Vijesti bili su izloženi uvredama, prijetnjama, fizičkom kontaktu i oduzimanju opreme dok su profesionalno obavljali svoj posao, pokušavajući da dokumentuju uklanjanje nezakonito postavljenog spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću. Uprkos tome, epilog prekršajnog postupka je - nema dovoljno dokaza", navode iz Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS).
Poručuju da posebno zabrinjava neujednačenost u kvalifikaciji radnji koje su se dogodile tokom istog događaja i imale za cilj onemogućavanje novinara da obavljaju svoj posao.
"Dok se u jednom predmetu vodi krivični postupak za djelo prinude nad novinarom, u prekršajnom postupku je oduzimanje telefona i sprečavanje snimanja ocijenjeno kao radnja bez elemenata fizičkog napada, uz obrazloženje da nije bilo kontakta „tijelo o tijelo”. Sve to može da nametne pitanje dosljednosti primjene prava i ujednačenosti sudske prakse u predmetima koji se odnose na bezbjednost medijskih radnika", poručuju iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Dodatnu, kako kažu, zabrinutost izaziva činjenica da su i drugi postupci koji se vode u vezi sa ovim događajem obilježeni višestrukim odlaganjima ročišta, što produžava pravnu neizvjesnost i slabi povjerenje u efikasnost pravosuđa.
"Medijski savjet podsjeća da je u javnosti više puta ukazivano na ulogu crkvenih struktura u kontekstu podizanja spomenika čije je uklanjanje bilo povod za napad na novinare. Posebno zabrinjava činjenica da spomenik Pavlu Đurišiću, nakon uklanjanja u crkvu, pa u manastir, nikada nije pronađen, niti je javnosti dato jasno i uvjerljivo objašnjenje o postupanju nadležnih organa u tom dijelu slučaja", poručuju iz Medijsklog savjeta za samoregulaciju.
U demokratskom društvu legitimno je, poručuju, postaviti pitanje da li su sve institucije u ovom predmetu postupale jednako efikasno, nepristrasno i bez uticaja bilo kakvih vaninstitucionalnih autoriteta i da li je zaštita novinara bila tretirana kao prioritet u odnosu na druge interese.
"Svaka percepcija da vjerski ili politički autoriteti mogu imati veći uticaj od zakona predstavlja ozbiljan problem za vladavinu prava. Medijski savjet za samoregulaciju ne prejudicira odgovornost bilo kojeg subjekta, ali smatra da izostanak uvjerljivog i dosljednog institucionalnog odgovora stvara percepciju nekažnjivosti. Ona može negativno da utiče na slobodu medija i spremnost novinara da izvještavaju o temama od javnog značaja. Nastavićemo da pratimo ovaj i sve druge slučajeve napada na novinare, insistirajući na transparentnosti, dosljednosti i odgovornosti institucija, jer bez stvarne zaštite novinara nema ni suštinske slobode medija", poručuju u saopštenju.
