Dodaje da predsezona u Herceg Novom prolazi u čekanju u dugim kolonama zbog radova na putu u Meljinama, kao i na sanaciji takozvanog "klizišta" na Toploj.
„Ovaj dio godine, prije ljetnjih vrućina, je posebno omiljen kamperima i motociklistima koji samo što pređu granicu Debeli Brijeg, ponovo čekaju u dugim redovima zbog radova na magistralnom putu. Tako da bi prošli kroz Herceg Novi, moraju čekati na Toploj, pa u Meljinama na dva mjesta, gdje se stvore ogromne gužve, zbog kojih se na kraju za ulazak na trajekt čeka više od očekivamog za ovaj period godine. Imajući u vidu sve navedeno, vrlo je vjerovatno da će se putnici od ulaska u našu državu, do Tivta zadržati više sati, što je mnogo više od onoga što im je potrebno u regularnim uslovima. O prašini koja se proizvodi, kao i temperaturi koja je tokom čekanja u dugim kolonama nesnošljiva, ne treba posebno govoriti“, navodi Mrvaljević.
Napominje da se već duži vremenski period izvode radovi na proširenju groblja kod crkve na Toploj.
„Za one manje upućene, crkva je pravljena od 1707. godine, a u njoj je nekada postojala škola koju su pohađali mnogi ugledni građani. Najpoznatiji đak te škole je svakako od 1825. godine bio dvanaestogodišnji Radivoje Rade Tomov Petrović Njegoš, kasnije duhovni i svjetovni crnogorski vladika. Iako se vremena mijenjaju, kulturno i istorijsko nasljeđe nešto je u šta ne treba dirati, jer to je blago svakog naroda i države. S tim u vezi, umjesto da crkva sa svojim okruženjem zadrži tradicionalni viševjekovni izgled, u njenom dvorištu se ispod same magistrale dograđuju grobna mjesta, koja se ni po čemu ne uklapaju u arhitekturu ovog mjesta, ali ni u pravoslavne običaje“, istakao je Mrvaljević.
Oni koji su, kako kaže, služili vojsku se sjećaju obuke tokom koje su učeni da ako se nađu u nepoznatom okruženju a u blizini je pravoslavno groblje, orjentaciju mogu izvršiti tako što su krstovi i uzglavni spomenici na groblju okrenuti od zapada prema istoku.
„Ako bi se slučajni prolaznici i sada po tome orijentisali, sigurno bi zalutali, jer nova grobna mjesta su okrenuta u pravcu sjever - jug. Osim što se ova građevina ni po čemu ne uklapa u 300 godina staru arhitekturu, ona ni kanonski ne izvršava vjekovima ustanovljen običaj položaja grobnog mjesta. S tim u vezi, građani Herceg Novog, ali i slučajni prolaznici, šokirani ovim skaradnim arhitektonskim rješenjem, pitaju da li postoji uredna planska dokumentacija i dozvole za ovakav vid gradnje ili je prevelika cijena ovih grobnih mjesta i želja za zaradom prevagnula u odnosu na tradiciju i kulturno nasljeđe“, rekao je Mrvaljević.
Hoće li, pita on, prihod od prodaje, koji će biti veći od pola miliona eura otići crkvi ili za sanaciju klizišta u približno istoj vrijednosti a koje je, kako je istakao, najvjerovatnije prouzrokovalo potkopavanje magistralnog puta zbog proširivanja groblja.
„Začuđeni turisti će ostati uskraćeni za mnoga pitanja, a građani Herceg Novog dok čekaju u dugim kolonama da bi došli do posla, škole ili Doma zdravlja bi rado pročitali odgovor vlasti zašto se svake godine radovi na putevima obavljaju u toku sezone? Da li je period od oktobra do maja kratak za rekonstrukcije magistralnih puteva, da li je zarada od enormnih cijena grobnih mjesta bitnija od vječnog mira pokojnika koji će biti sahranjeni suprotno svim pravoslavnim običajima a ispod same magidtrale, da li se uprkos stranim investicijama koje pretenduju da od Herceg Novog naprave prijestonicu turizma, možemo nadati da to i postane uz ovakav pristup lokalne vlasti?“, zaključio je Mrvaljević.
