- S obzirom na kontinuirani uticaj SPC-a, ne treba sumnjati da oni u Zdravku Krivokapiću imaju premijera koji neće nastojati da ih oslabi, i njihov uticaj u javnom životu će se nastaviti, kao što je to bilo tokom 2019. i 2020. godine. Ipak, iako je podrška SPC-a jaka u vladinim krugovima, postoje i drugi koji čvrsto vjeruju da Crkva treba da se kloni politike. Građani Crne Gore jesu glasali za promjene na parlamentarnim izborima u avgustu, ali nisu svi među njima vjernici, niti bi željeli da Crkva ima veći uticaj u javnom i političkom životu nego što već ima. Tako će, na kraju, uloga Crkve ostati ograničena u okviru određenih parametara, jer postoji značajan broj glasača koji smatraju da bi se Crkva prvenstveno trebala baviti vjerskim, a ne političkim pitanjima - kazao je Morison u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Morison navodi da će unutrašnja pitanja Crne Gore za sada imati prioritet, dok će bilo kakav pomak u spoljnoj politici, ako se uopšte dogodi, biti postepen.
Krivokapić "na oku" EU i NATO-a
On je rekao da će Evropska unija (EU) i NATO pomno pratiti razvoj događaja kako bi bili sigurni da će premijer Zdravko Krivokapić održati svoju riječ.
- Međutim, lideri NATO-a će gotovo sigurno biti donekle zabrinuti zbog postavljanja Milana Kneževića (Demokratski front, DF) za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, a time i za člana Savjeta za nacionalnu bezbjednost, iako on ima dug staž protivljenja članstvu Crne Gore u NATO-u, te snažne veze sa Rusijom. Siguran sam da Knežević ne bi bio izbor NATO-a za tako osjetljivo i važno mjesto. Ipak, upozorili su da se Crna Gora mora pridržavati standarda NATO-a u pogledu rukovanja tajnim podacima na siguran i bezbjedan način, i nova Vlada će ovu poruku dobro razumjeti - rekao je Morison.
Jasno je, ističe on, da niko u EU nije želio da izrazi previše zabrinutosti zbog onoga što se dešavalo u Crnoj Gori (litije i autolitije) jer nisu željeli da izgleda kao da se miješaju u unutrašnje političke stvari zemlje, posebno tokom kampanje za parlamentarne izbore.
- Takođe nisu željeli da otvoreno optuže drugu zemlju kandidatkinju, Srbiju, za miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore. Stoga je Brisel nije imao drugih mogućnosti osim da zauzme relativno pasivan stav. I, naravno, EU očigledno želi da podstakne crnogorsku Vladu da nastavi reformsku agendu koja će ih približiti članstvu, i trebaju im dobri odnosi sa novom Vladom da to osiguraju. Međutim EU, tačnije Evropska komisija, nije bila nekritična prema novoj vladi, posebno u pogledu novog zakona koji reguliše pitanje državnih službenika - dodao je Morison.
Na pitanje mogu li političke promjene u Crnoj Gori ojačati srpske nacionalističke težnje ka formalnom ili neformalnom redefinisanju područja u kojima žive Srbi u regionu Zapadnog Balkana, Morison kaže da težnja za okupljanjem svih Srba u jednoj državi postoji.
- Ali ne mislim da je "srpski svet", koji je Milo Đukanović opisao kao eufemizam "Velike Srbije", drugo do apstraktni koncept koji se istorijski pokazao kao destabilizirajući za region. Crna Gora je ključna za ostvarenje te ideje, jer je bez nje nemoguć širi cilj stvaranja neke vrste entiteta koji obuhvata Srbe u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (tzv. osovina Beograd-Podgorica-Banja Luka).
Prema njegovim riječima, odgovor na kompleksno pitanje odnosa između Crne Gore i Srbije nije jednoznačan.
- Premijer Zdravko Krivokapić i neki njegovi ministri, iako su možda bliski SPC, u osnovi su "za Crnu Goru", a time je tzv. "srpski blok" podijeljen između onih koji imaju bliske veze sa crkvom i onih koji imaju bliske veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Zato je teško pronaći čak i konsenzus o specifičnom odnosu Crne Gore sa Srbijom - objasnio je Morison.
Mnoštvo razloga za pad DPS-a
On je ocijenio da je mnoštvo razloga za pad DPS-a, te da su oni složeni.
- Jasno je da su ključni razlozi Zakon o vjerskim slobodama i uloga SPC u mobilizaciji ljudi da se uključe u politički proces. Međutim, nezadovoljstvo klijentelističkim sistemom, korupcijom, kronizam (pristrasnosti pri dodjeli poslova i ostalih pogodnosti prijateljima ili provjerenim kolegama) i niz političkih skandala takođe su doprinijeli gubitku DPS-a na parlamentarnim izborima u avgustu - ocijenio je on.
U novim okolnostima, možda će, smatra on, biti unutrašnje nestabilnost u stranci, ali ističe da će se DPS vjerovatno prilagoditi i postati jaka opoziciona partija.
- Da li će biti uspješni na narednim izborima, zavisiće od njihove sposobnosti da se refomrišu. Naravno, zavisiće od efikasnosti nove Vlade da rješava veoma ozbiljne ekonomske i socijalne izazove sa kojima se suočava - rekao je Morison.
Pitanje identiteta dio političkog pejzaža
Pitanja nacionalizma i identiteta, navodi on, nisu novi fenomeni i zato očekuje da ta pitanja ostanu dio crnogorskog političkog pejzaža, kao što su bila tokom većine 20. i 21. vijeka.
- Pitanje državnosti je, međutim, riješeno. Crna Gora je međunarodno priznata, suverena država koja je punopravni član međunarodnih organizacija i kandidat za članstvo u EU. Ipak, i dalje će se voditi rasprave u zemlji o nacionalnom identitetu i prirodi odnosa Crne Gore sa Srbijom, i one bi mogle ponovo biti prilično usijane uoči popisa predviđenog za 2021. godinu. Crna Gora je podijeljeno društvo i popis bi mogao izazvati dodatne napetosti - zaključio je Morison.
